Ljetni vikendi tradicionalno znače i pojačan promet prema Jadranu. Dok jedni bez razmišljanja biraju autocestu kako bi što prije stigli na odredište, drugi svake godine traže alternativu – bilo da žele izbjeći kolone, uštedjeti na cestarini ili putovanje pretvoriti u dio godišnjeg odmora.

No koliko se zapravo može uštedjeti odabirom državnih cesta umjesto autoceste? U većini slučajeva – manje nego što se na prvi pogled čini. Iako ćete izbjeći plaćanje cestarine, put će najčešće trajati znatno dulje, a zbog sporije vožnje i prolaska kroz brojna naselja razlika u potrošnji goriva nije uvijek zanemariva.

S druge strane, stare ceste nude nešto što autocesta ne može – vožnju kroz neka od najljepših područja Hrvatske, mogućnost zaustavljanja u manjim mjestima te obilazak prirodnih i kulturnih znamenitosti koje su mnogim putnicima sastavni dio odmora.

Provjerili smo koje su najčešće alternativne rute iz Zagreba prema Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku te u kojim se slučajevima doista isplati skrenuti s autoceste.

Do Rijeke: autocesta i dalje nema pravu konkurenciju

Ako putujete prema Rijeci, autocesta ostaje daleko najbrža opcija. Do Kvarnera se stiže za manje od dva sata, a razlika u odnosu na vožnju starom cestom kroz Gorski kotar najčešće iznosi oko dva sata.

Najpoznatija alternativa vodi preko Karlovca, Delnica i Gorskog kotara, odnosno nekadašnjom Lujzijanom. Riječ je o ugodnoj ruti koja prolazi kroz šumovite predjele i manja mjesta, no financijska korist nije velika jer dodatna kilometraža i sporija vožnja povećavaju potrošnju goriva.

Postoji i manje poznata varijanta preko Zaprešića, Brežica, Novog Mesta i Kočevja, kojom se u Hrvatsku ponovno ulazi kod Delnica. Ta će ruta zanimati ponajprije vozače koji žele izbjeći najprometnije pravce ili usput obići dio Slovenije, ali je ujedno i najduža od ponuđenih opcija.

Ako vam je cilj što prije stići na Kvarner, autocesta ostaje uvjerljivo najbolji izbor. Stara cesta više je namijenjena onima kojima putovanje nije samo prijevoz od točke A do točke B.

Do Zadra: ušteda postoji, ali put traje osjetno dulje

Za putovanje do Zadra većina vozača odabrat će A1, no stara cesta i dalje ima mnogo fanova.

Najpoznatija alternativa vodi preko Slunja, Plitvičkih jezera, Udbine, Gračaca i Posedarja. Iako je kilometraža gotovo jednaka kao na autocesti, zbog brojnih ograničenja brzine i prolaska kroz naselja put traje nekoliko sati dulje.

Mnogima to, međutim, nije nedostatak. Ruta prolazi pokraj Rastoka, jednog od najfascinantnijih riječnih fenomena u Hrvatskoj, zatim uz Plitvička jezera, preko ličkih visoravni i podno Velebita, pa je mnogi biraju upravo zbog krajolika.

Alternativa postoji i preko Karlovca, Generalskog Stola, Josipdola, Brinja, Otočca i Gospića, no ona je nešto dulja te je uglavnom biraju vozači koji žele izbjeći promet na najpoznatijoj ličkoj magistrali.

Do Splita: stara cesta nudi više sadržaja, autocesta štedi vrijeme

Razlika između autoceste i državnih cesta još je izraženija na putu prema Splitu.

Najčešća alternativa vodi preko Slunja, Plitvičkih jezera, Gračaca, Knina i Drniša. Put traje znatno dulje, ali vozačima pruža priliku da usput obiđu neke od najpoznatijih prirodnih i povijesnih lokaliteta u Hrvatskoj.

Uz ovu rutu nalaze se Rastoke, Plitvička jezera, Kninska tvrđava i Nacionalni park Krka, a ponuda restorana i obiteljskih gospodarstava neusporedivo je bogatija od one na odmorištima uz autocestu.

Postoji i alternativa kroz Bosnu i Hercegovinu, no njezina isplativost uvelike ovisi o stanju na graničnim prijelazima. Tijekom turističke sezone čekanja mogu poništiti svaku vremensku prednost, a brojne zavojite dionice čine je manje ugodnom za duža obiteljska putovanja.

Do Dubrovnika: najviše izbora, ali i najveće razlike u vremenu putovanja

Za put prema Dubrovniku najbrža je opcija i dalje autocesta do Ploča, a zatim nastavak preko Pelješkog mosta i Jadranske magistrale.

Alternativna ruta vodi preko Gradiške, Banje Luke, Mrkonjić Grada, Livna i Šestanovca, no na ukupno trajanje putovanja mogu znatno utjecati gužve na graničnim prijelazima.

Želite li potpuno izbjeći autocestu, moguće je krenuti starom cestom preko Karlovca, Slunja, Knina, Trilja, Ciste Provo i poznate Napoleonove ceste, koja prolazi iza Biokova prema Vrgorcu. Riječ je o jednoj od najslikovitijih cesta u Hrvatskoj, s nizom vidikovaca i panoramskih pogleda, ali i o najzahtjevnijoj ruti koja zahtijeva gotovo cijeli dan vožnje.

Iako je zahvaljujući Pelješkom mostu prolazak kroz Neum izgubio na važnosti, ta opcija i dalje ostaje otvorena vozačima koji procijene da će im u određenom trenutku biti povoljnija.

Vrijedi li izbjeći autocestu?

Odgovor ponajprije ovisi o tome što očekujete od putovanja. Ako vam je najvažnije što prije stići na odredište, autocesta je i dalje najbrža, najsigurnija i u pravilu najugodnija opcija.

No ako vam godišnji odmor počinje već izlaskom iz Zagreba, a nije vam problem provesti koji sat više za upravljačem, državne ceste nude sasvim drukčiji doživljaj. Uz manje žurbe, više prilika za zaustavljanje i obilazak zanimljivih lokacija, putovanje prema moru može postati dio odmora, a ne samo nužan put do odredišta.

Kolika je stvarna razlika u vremenu i troškovima između pojedinih ruta najbolje pokazuju usporedni izračuni, no jedno je sigurno – u većini slučajeva najveća ušteda nije u novcu, nego u tome kakvo putovanje želite.