Švicarski građani 29. studenoga izaći će na referendum na kojem će odlučivati o ograničavanju bučnih vatrometa. Građansku inicijativu pokrenule su skupine koje se zalažu za zaštitu životinja i okoliša, a prijedlog bi mogao donijeti jedinstvena pravila za cijelu zemlju.

‘Za kućne ljubimce, divlje i domaće životinje vatromet nije proslava, nego čisti stres’, poručuju iz neprofitne organizacije Schweizer Tierschutz STS, koja podržava inicijativu, piše Euronews.

Prijedlog se ne odnosi samo na životinje. Njime bi se nastojalo zaštititi i ljude te prirodu od buke, onečišćenja zraka, otpada, nesreća i požara povezanih s pirotehnikom.

Prvo istraživanje Švicarske radiotelevizije, objavljeno u petak 23. listopada, pokazalo je da zabranu podržava 69 posto ispitanika. Inicijativa je najpopularnija među biračima ljevice, ali većinsku potporu ima i među pripadnicima drugih političkih opcija, osobito među ženama.

Ne bi bio zabranjen baš svaki vatromet

Prijedlog predviđa znatno ograničavanje posebno glasnih i uznemirujućih pirotehničkih sredstava za privatnu upotrebu, uključujući zabranu njihove prodaje. Tiše alternative, poput prskalica i pirotehničkih fontana, i dalje bi bile dopuštene.

Iznimke bi se mogle odobriti za događaje od posebnog značaja za cijelu zemlju ili širu regiju. O tome bi odlučivali švicarski kantoni, odnosno administrativne jedinice, a među mogućim prigodama navode se nacionalni dan 1. kolovoza i doček Nove godine. I u tim bi se slučajevima prednost davala tišim oblicima pirotehnike.

Trenutačno kantoni i općine mogu lokalno ograničiti ili potpuno zabraniti prodaju i upotrebu vatrometa. Na snazi su i dobna ograničenja te pravila o dozvolama. Zagovornici inicijative smatraju da bi nacionalna pravila donijela veću jasnoću i ujednačenu zaštitu.

Protivnici se, međutim, ne slažu s takvim pristupom. Švicarska udruga pirotehničke industrije upozorava da bi prijedlog predstavljao ‘prijetnju švicarskoj tradiciji’, dok dio političara smatra da bi ograničenja zadirala u osobne slobode građana te da bi odluke trebalo prepustiti kantonima.

Švicarska narodna stranka, Stranka centra i Švicarska trgovinska udruga pokrenule su kampanju protiv prijedloga. Upozoravaju na moguće posljedice za poduzetnike i opasnost od stvaranja kulture zabrana.

Inicijativa je prvi put podnesena 2023. godine i prikupila je više od 137.000 potpisa, čime je premašila potrebni prag. Nakon što tijekom ljeta nije prihvaćen protuprijedlog, o njoj će odlučiti građani.

Ako referendum uspije, Švicarska bi se pridružila Nizozemskoj, gdje je ove godine uvedena šira zabrana vatrometa, ponajprije zbog sigurnosti, ali i zaštite životinja i okoliša. U drugim europskim državama pravila se razlikuju. Primjerice, u Belgiji je upotreba velikih i snažnih vatrometa ograničena na profesionalce.

Tisuće tona pirotehnike i stotine tona čestica

Vatromet nije samo izvor buke i uznemirenosti. Eksplozije oslobađaju sitne čestice prašine koje mogu sadržavati otrovne metale iz baruta i spojeva koji stvaraju različite boje.

Prema podacima švicarskog Saveznog ureda za policiju, u zemlji se godišnje upotrijebi između 1000 i 2000 tona pirotehnike, pri čemu oko tri četvrtine ukupne mase čini ambalaža. Pritom nastaje između 200 i 400 tona lebdećih čestica.

Švicarski Savezni ured za okoliš procjenjuje da je riječ o dva do tri posto ukupnih godišnjih emisija lebdećih čestica u zemlji.

Onečišćenje pritom ne pogađa samo zrak, nego i vodu i tlo. Udisanje sitnih čestica može štetiti zdravlju, osobito osobama koje već imaju zdravstvenih problema. Nepovoljni vremenski uvjeti mogu dodatno pogoršati situaciju: magla zadržava čestice u zraku, dok vruće i suho vrijeme povećava opasnost od požara.

Švicarske vlasti pozivaju građane da odgovorno zbrinjavaju ostatke pirotehnike. Ohlađeni ostaci mogu se odložiti u uobičajeni kućanski otpad, dok se ambalaža treba razvrstati i reciklirati prema redovitim pravilima.

Životinje doživljavaju strah, paniku i dezorijentaciju

Udruge za zaštitu životinja među najglasnijim su zagovornicima zabrane. Upozoravaju da iznenadni prasci mogu izazvati intenzivan strah, paniku i dezorijentaciju, a posljedice sežu od nekontroliranog bijega i akutnog stresa do ozljeda, pa čak i uginuća.

Švicarska veterinarka Maruschka Blaser, koja podupire inicijativu, u kampanjskom videu upozorava da životinje visoke tonove i snažne eksplozije čuju osjetljivije od ljudi.

Kao primjer navodi konje, kod kojih situacija može vrlo brzo postati opasna ako se zbog vatrometa nekontrolirano daju u bijeg. Pritom mogu ugroziti ljude u blizini, ali i druge životinje na poljima.

Ni kućni ljubimci nisu pošteđeni. Blaser upozorava da se mačkama i psima koji izrazito teško podnose vatromet ponekad moraju davati lijekovi za smirenje već nekoliko dana prije očekivane buke.

‘Poznajem i obitelji koje noć provode sa svojim ljubimcima u skloništu za slučaj zračnog napada, ali ni to nekako nije rješenje’, kaže veterinarka.

U Švicarskoj žive milijuni kućnih ljubimaca, a za mnoge od njih vatromet znači stres ili paniku, ističe Casimir von Arx, predsjednik bernske podružnice organizacije Schweizer Tierschutz STS.

‘Možemo ih zaštititi samo ako kao društvo pokažemo obzir jedni prema drugima’, poručuje von Arx.

O tome hoće li zaštita životinja i okoliša prevagnuti nad argumentima o tradiciji i osobnim slobodama odlučit će švicarski birači krajem studenoga.