ASTRONOM KORLEVIĆ OTKRIO PLANOVE

'Ova donacija je iskorak: Evo kako ćemo potrošiti 350 tisuća kuna'

  • Autor: Josip Antić
  • Zadnja izmjena 18.06.2016 20:12
  • Objavljeno 18.06.2016 u 20:12
Korado Korlević

Korado Korlević

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

'Tri dobre vijesti u jednoj', tako Korado Korlević, hrvatski astronom i jedan od najuspješnijih svjetskih tragača za asteroidima, komentira vijest da je kategoriji Znanost za najbolji projekt na natječaju Hrvatskog Telekoma 'Zajedno smo jači' donaciju od 350 tisuća kuna dobio njegov Campus Astronomskog društva Višnjan

Projekt 'Zajedno smo jači' spada u ono što se naziva društveno odgovornim poslovanjem, u sklopu kojega je Hrvatski Telekom u dosadašnjih jedanaest godina s više od devet milijuna kuna podržao ostvarivanje 240 projekata. Ove godine donirano je 700 tisuća kuna za projekte edukacije djece u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, a osim Astronomskog društva u Višnjanu donaciju od 350 tisuća kuna u kategoriji Nove tehnologije dobio je projekt Internet of Things u hrvatskim osnovnim školama 2016. čiji je nositelj Institut za razvoj i inovativnost mladih.

Tako priča izgleda kad se svede na brojke i šturu vijest, no koja je prava vrijednost projekta, kakvi su njegovi društveni učinci kad se s novinskih stupaca spusti u zbilju? Što to znači kad Korado Korlević bez razmišljanja kaže 'Zajedno smo jači su tri dobre vijesti u jednoj'?

'Prva dobra vijest je način na koji je natječaj smišljen. Mislim pritom na opredjeljenje Hrvatskog Telekoma da izabere dva projekta i donira mu iznos kojim uistinu možete nešto učiniti. Moje iskustvo s prijašnjim donacijama u Hrvatskoj svodilo se na to da puno odabranih dobije male svote novca kojima ne možete razvijati projekt nego tek krpati rupe. Ne želim biti nezahvalan, ali takvo doniranje vrlo je kratkog daha. Ovaj primjer daje pun značaj onome što se naziva društveno odgovorno poslovanje jer potiče razvoj', kaže Korlević, objašnjavajući druge 'dvije dobre vijesti'.

'Druga dobra vijest je da donacija našem znanstveno-edukacijskom centru omogućava iskorak. S 350 tisuća kuna moći ćemo našu djelatnost raširiti tijekom čitave godine, a ne samo kao dosad u ljetnim mjesecima. Naš projekt uključuje sustav radionica (škola i kampova) za učenike osnovnih i srednjih škola koji će u kampu imati prilike okušati se u aktivnostima vezanima uz STEM područje. Nadalje, moći ćemo iskoračiti iz sadašnjeg volonterskog sustava rada u profesionalni i, posebno važno, uložit ćemo novac u opremanje interdisciplinarnog Laboratorija za biologiju, kemiju i astrobiologiju (LABOS-a) u sklopu kampa. Sve to omogućit će poboljšanje kvalitete i kvantitete jer ćemo u našim kampovima moći primiti 450 nadarenih učenika što je triput više nego prije', kaže Korlević dodajući kako je posebno važna i 'treća dobra vijest'.

'Novac koji ćemo dobiti nije samo za jednokratnu upotrebu, on omogućava multipliciranje uloženog. Posebna je njegova važnost u smislu dobrog društvenog primjera. Na neki način on je pokazatelj našim državnim vlastima kako se mogu razvijati edukacijski projekti. Riječ je o tome da škole daju jednu razinu obrazovanja, a da posebni centri, kao što mi pokušavamo razviti ovaj u Višnjanu, daju posebnu izvrsnost društvu jer se bave najdarovitijima. To je praksa koja postoji i razvija se u Europi. Do sada za to nije bilo baš puno sluha. Primjerice, morao sam godine potrošiti objašnjavajući nadležnima da je to isto kao kad biste htjeli da djeca u običnim redovitim školama razvijaju glazbene talente. Za to postoje glazbene škole i centri. Zašto je onda čudno kad isti kriterij tražimo za znanstveno-edukacijske centre? Primjerice, od ovog novca razvit ćemo Laboratorij za molekularnu biologiju i astrobiologiju koji će biti jedinstven u Hrvatskoj. Za današnju znanost nije dovoljno razmišljati u ograničenim okvirima kemije, fizike ili biologije. Današnja znanost spaja sva tri pristupa. Naš centar s ovim laboratorijem dobit će te uvjete – a njih hrvatske škole trenutno nemaju', ističe Korlević.


'Društveno odgovorno poslovanje znatno mijenja sliku Hrvatske. Prije 10 godina iz države su mi poručivali da privatna inicijativa u procesu obrazovanja nema što tražiti, da se time bavi država. Danas su okolnosti drukčije upravo zbog svijesti velikih tvrtki da se uspješnost ne može mjeriti samo profitom nego i načinom na koji dio dobiti ulažete u sredinu u kojoj djelujete. Natječaj HT-a to pokazuje, ali nije usamljen, primjerice Adrisova zaklada je jednako tako dobar primjer. Riječ je o tome da velike tvrtke pokazuju ne samo svoju svijest i odgovornost za prosperitet društva u kojem djeluju nego i pokazuju u kojem smislu treba poticati razvoj. Jasno je da se ta vrijednost vraća tvrtki – jer ako ulažete u obrazovanje mladih i nadarenih, onda je jasno da ćete, u ne tako dalekoj budućnosti, imati i kvalitetne stručnjake u područjima u kojima ste ulagali', kaže Korlević, stavljajući priču o donaciji i ulaganju u obrazovanje u aktualan društveni kontekst – točnije u priču vezanu uz kurikularnu reformu.

'Možda zvučim kao ekstremist, ali ja priču oko kurikularne reforme vidim nešto šire nego što se ona pojavljuje u medijima. Prije svega, mislim da je kurikularna reforma kod nas zakasnila 25 godina. Danas smo se trebali baviti revizijom kurikularne reforme, njezinim dodatnim poboljšanjem, a ne raspravama o njezinu uvođenju. U tom smislu Amerikanci bi rekli too little too late. No, to ne znači da sam je protiv kurikularne reforme (iako mislim da je u nju uključeno previše kompromisa). Reforma je nužna, toliko da je svaki dan odugovlačenja izgubljen dan.'

Društveno odgovorno poslovanje HT-a

HT godinama svojim projektima - od kojih je najpoznatiji upravo 'Zajedno smo jači' - promiče društveno odgovorno poslovanje. Ove godine su predstavili još jedan projekt: riječ je o aplikaciji/igrici 'Sea Hero Quest' čiji je cilj otkriti rane simptome Alzheimerove bolesti. Cilj ove igre je stvaranje najveće baze podataka u svijetu na temu ljudske orijentacije u prostoru. Ta će baza znanstvenicima pomoći da naprave korak naprijed u razvoju novih dijagnostičkih testova za demenciju. Uz znanost i obrazovanje, i hrvatska kultura redovito strada kad država reže izdatke u proračunu. Stoga mnogim umjetnicima znače godišnje nagrade HT-a za umjetničko stvaralaštvo u sklopu T-HT@MSU projekta. Kao, uostalom, i književnicima financijske nagrade za najbolji roman@tportal.hr. Roditelji s malim bebama pozdravili su besplatnu aplikaciju Hrvatskog Telekoma 'Bebin kalendar dohrane' koja pomaže odabrati pravilnu prehranu za djecu od šest mjeseci do dvije godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!