Otto Barić: U centru Zagreba treba donijeti odluku što se čuva. Za 30 posto objekata bilo bi bolje da se sruše i zamijene boljim

Danas će biti održan sastanak Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, namijenjenih za financiranje obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Arhitekt Otto Barić komentirajući sredstva koja će biti dodijeljena u ovoj tranši kaže da se radi o pet milijardi kuna, što je oko 5, 6 posto od ukupne štete. “

'Ta sredstva će se primarno iskoristiti na zbrinjavanje štete na objektima koji su javni. Mislim da od prve tranše građani Zagreba neće imati prevelike koristi', kazao je u razgovoru za N1.

Smatra da komunikacija Grada i Vlade RH prema građanima nije dobra te da su ljudi u potpunosti zbunjeni.

'Nedostaje čitav niz koraka od kojih nijedan nije pokrenut, osim što nam je Europa dala sredstva. Sve što je trebalo raditi zadnjih 10 mjeseci se nije napravilo, niti se počelo s time nažalost', ističe Barić.

Dodao je da nitko nije napisao što će platiti grad Zagreb, a u Zagrebu je uvijek upitno i od kojih sredstava će se platiti. Mišljenja je da je potres koji je nedavno pogodio Petrinju dodatno razmrdao Zagreb i nanio nove štete koje nisu vidljive na prvi pogled.

'Treba jasno i glasno reći, svi objekti, oko 90 posto objekata u Donjem gradu su na neki način dobili oštećenja. To su mikropukotine, a u te mikropukotine potom ulazi kiša, vlaga, mraz kada padnu temperature. Sve to dodatno oslabljuje sve te elemente”, naglasio je arhitekt.

Stručnjak je rekao da su u Zagrebu čekali 10 mjeseci i još uvijek dan-danas ne znaju je li moguće i koji objekt je moguće zamijeniti zamjenskim objektom, a koje objekte je nemoguće taknuti.

'A što mi stvarno čuvamo? Ambijent, fasadu, zidane volte koje su građene prije 120 godina, zabate, dimnjake? Ta naša nesretna prebirokatiziranost dovodi nas u situaciju da ćemo sljedeći potres vrlo vjerojatno dočekati s istom situacijom kao sada', naveo je Barić dodavši da treba donijeti odluku – što se čuva, jer od nesakralnih objekata ima sigurno 30 posto koji su oštećeni i za koje bi bilo puno bolje, jednostavnije i efikasnije srušiti i zamijeniti boljim.

'Kad živimo u gradu moramo biti sigurni da je taj grad siguran za nas', još ističe.

Pojasnio je da su građevine koje su građene u Zagrebu u razdoblju od 1890. do 1930., a koje su uglavnom radili arhitekti iz Beča rađene bez razmišljanja o horizontalnim silama. Tek se nakon velikog potresa u Skopju pri gradnji počinje uvoditi i protupotresna gradnja.