Riječ je o tzv. aferi Mikroskopi, u kojoj je prvookrivljeni kontroverzni poduzetnik Hrvoje Petrač, a drugookrivljeni, i javnosti najpoznatiji, bivši je ministar zdravstva Vili Beroš.

USKOK je u ekstenzivnom priopćenju, bez navođenja imena, izvijestio za što ih tereti, a to priopćenje možete pročitati ovdje.

Tportal u nastavku donosi kratke portrete osmorice okrivljenih za kaznena djela zločinačkog udruženja, davanja i primanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, nezakonitog pogodovanja, trgovanja utjecajem i pranja novca.

Hrvoje Petrač

Prvookrivljeni u USKOK-ovoj optužnici kontroverzni je hrvatski poduzetnik koji se i prije pojavljivao na stranicama crne kronike. Rođen je 1955. u Slavonskom Brodu, a obitelj mu je porijeklom iz Hrvatskog zagorja. Bavio se raznim poslovima 1980-ih i 1990-ih, među ostalim je bio šef predstavništva Volkswagena za bivšu Jugoslaviju te zastupnik Volva i Ducatija, a bio je poznat i kao uvoznik talijanske kave Lavazza.

Sredinom 90-ih osnovao je tvrtke Petrač osiguranje i Petrač leasing, od kojih je kasnije stvorio Kaptol grupu, u sklopu koje je bila i Kaptol banka, čiji je osnivač Dejan Košutić, unuk bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, piše Express.

U javnosti se tvrdilo da se obogatio vozeći jugoslavenske dinare u BiH početkom 90-ih s Lukom Rajićem, a dinari su se u BiH mijenjali za tadašnje njemačke marke, no to je svojedobno za Jutarnji list demantirala Petračeva supruga Alica, tvrdeći da on ni u čemu nije bio povlašten, da je bio jedan od mnogih koji su radili taj posao, da je taj posao odobravala hrvatska država te da to nije bio početak stjecanja njihova kapitala.

Hrvoje Petrač je svakako najpoznatiji po presudi za otmicu sina generala Vladimira Zagorca 2004., a zbog tog je procesa bio u bijegu te je uhićen u Grčkoj 2005. i izručen Hrvatskoj. Osuđen je na šest godina zatvora, a kao motiv za otmicu u kuloarima se spominjalo to da je Zagorec odbio sudjelovati u financiranju skrivanja Ante Gotovine, generala koji je tada bježao od haških istražitelja. Petrač je 2004. stavljen na listu osoba kojima je zabranjen ulazak u EU zbog sumnje u pomaganje osobama optuženim za ratne zločine.

U listopadu prošle godine donesena je nepravomoćna presuda protiv Vjeke Sliška jer je 2019. ispred zagrebačkog hotela Esplanade u tučnjavi teško ozlijedio Petrača. Sliško je osuđen na uvjetnu kaznu s rokom kušnje od godinu dana.

Nakon izbijanja afere Mikroskopi, Petrač je bio u bijegu osam mjeseci, a onda se predao pojavivši se 10. srpnja u zatvoru u zagrebačkom Remetincu. Optužnica ga kao prvookrivljenog tereti da je organizirao i vodio mrežu za preplaćenu nabavu medicinske opreme za hrvatske bolnice. Na ispitivanju u USKOK-u priznao je krivnju.

Vili Beroš

Liječnik je, specijalist neurokirurgije i političar rođen 1964. u Splitu. Beroš je dugogodišnji član HDZ-a, a prije političkog angažmana ostvario je zapaženu stručnu i znanstvenu karijeru na području neurokirurgije. Bio je pročelnik Zavoda za endokranijalnu neurokirurgiju u KBC-u Sestre milosrdnice te je sudjelovao u brojnim znanstvenim i medicinskim projektima.

Od siječnja 2020. do uhićenja u studenom 2024. bio je ministar zdravstva, a na dužnost je stupio neposredno prije izbijanja pandemije covida. Tijekom tog razdoblja postao je jedan od najprepoznatljivijih članova Stožera za civilnu zaštitu, stekavši veliku popularnost u javnosti zbog upravljanja krizom. U javnosti je proglašavan superjunakom (Super Vili), a na parlamentarnim izborima 2020. osvojio je najviše preferencijalnih glasova od svih kandidata, više i od premijera i stranačkog mu šefa Andreja Plenkovića.

Kako je pandemija odmicala, a mjere borbe protiv nje imale sve manje podrške u javnosti, tako je i Beroš gubio na popularnosti te je od superjunaka postao jedan od najčešće prozivanih dužnosnika, pogotovo od protivnika mjera kao što su bile covid potvrde i cijepljenje.

Iz njegova mandata na čelu Ministarstva zdravstva ostalo je zabilježeno da je 2021. posao za IT projekt eBolnice, težak oko tri milijuna kuna (400.000 eura), dobila tvrtka Navada, a koja, prema tada dostupnim podacima, nije imala nijednog zaposlenog, godinu prije zabilježila je tek 1100 kuna prihoda i bavila se, među ostalim, cvjećarstvom.

Pokrenuo je veliku zdravstvenu reformu, u sklopu koje su županijske bolnice postale državne, a oporba ga je optuživala da to radi kako bi i u njih kao ravnatelje mogao staviti članove HDZ-a.

Beroševa politička karijera završila u studenom 2024., nakon što je uhićen pod sumnjom za korupciju, te ga je Plenković ekspresno smijenio s ministarske dužnosti. Europsko javno tužiteljstvo (EPPO) i USKOK istovremeno su pokrenuli istragu protiv njega i drugih zbog preplaćene nabave medicinske opreme za hrvatske bolnice. Na kraju je progon preuzeo USKOK, a optužnicom se Beroša, kao drugookrivljenog u postupku, sumnjiči da je primio mito u iznosu od 75.000 eura. On to negira, a njegovu će obranu sigurno otežati činjenica da je većina drugih okrivljenih priznala krivnju.

Saša Pozder

Trećeokrivljeni Pozder poduzetnik je i direktor tvrtke Medical Innovation Solutions (MIS), specijalizirane za nabavu i distribuciju medicinske opreme u regiji jugoistočne Europe, a koja ima sjedišta u Zagrebu i Beogradu. Rođen je u Njemačkoj, ima hrvatsko i njemačko državljanstvo, a već 15-ak godina živi i poslovno djeluje u Srbiji.

Prije osnivanja te tvrtke Pozder je radio za švedsku kompaniju Getinge Group (i njezinu tvrtku Maquet), u kojoj je napredovao do direktorske pozicije. Ipak, otpušten je nakon što su otkrivene malverzacije s plasmanom medicinske opreme – uređaje je iznajmljivao, a prijavljivao kao prodane. Nakon otkaza osnovao je MIS te proširio poslovanje u nekoliko zemalja regije.

Tvrtka je u 2023. ubilježila prihod od 6,4 milijuna i neto dobit od 833.000 eura, a Pozder i njegova supruga vlasnici su više luksuznih nekretnina u Beogradu. Pored toga, 2017. proglašen je najuspješnijim mladim menadžerom u Srbiji.

Osim tvrtke Medical Innovation Solutions, vodi druge biznise – Divea Studio, Pozder and Sons (proizvodnja organske kozmetike i plantaže), a suvlasnik je i tvrtke za prodaju proizvoda od konoplje u Zagrebu.

U jesen 2024. uhićen je s tadašnjim ministrom zdravstva Berošem i još nekoliko osoba. Na ispitivanju je, kao i Hrvoje Petrač, priznao krivnju, a pritvor mu je ukinut tek danas, nakon punih osam mjeseci.

Tomo Pavić

Bivši šef krapinske podružnice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i bivši član Upravnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice je četvrtookrivljeni u optužnici USKOK-a. Kao višegodišnji dužnosnik i administrator u HZZO-u, Pavić je bio zadužen za vođenje više ispostava HZZO-a na području Krapinsko-zagorske županije, uključujući Pregradu, Zlatar, Zabok, Klanjec i Donju Stubicu.

Osim službeničke karijere, poznato je da je vlasnik nekretnina – kuće s bazenom kod Krapine i vile na Pantovčaku, koju je planirao graditi uoči uhićenja. Također, bio je član HDZ-a, no nakon uhićenja članstvo mu je zamrznuto.

U javnosti je postao poznat kao jedan od ključnih osumnjičenika i kasnije optuženika u aferi Mikroskopi, a USKOK ga tereti da je bio posrednik u isplati i primanju mita te da je osobno primio dio novca. Sud mu je u prosincu 2024. ukinuo istražni zatvor, pa se brani sa slobode.

Novica Petrač

Novica Petrač je stariji sin kontroverznog poduzetnika Hrvoja Petrača. Javnosti je najpoznatiji kao pravomoćno osuđeni sudionik otmice maloljetnog sina generala Vladimira Zagorca 2004., zbog čega je bio osuđen na tri i pol godine zatvora, iz kojega je, zbog dobrog vladanja, pušten četiri mjeseca prije isteka kazne.

Prije nego što je završio u zatvoru, kako piše Večernji list, imao je nekoliko drugih incidenata, među njima je bio napad na redara Damira Rovišana u hotelu Esplanade u ožujku 2001. jer nije htio pustiti Petrača i Sinišu Šošu u kasino zato što je bio kraj radnog vremena. Kao drugi incident navodi se izazivanje prometne nesreće 2002., u kojoj je teško ozlijeđen putnik iz automobila s kojim se sudario.

U aktualnoj aferi USKOK ga tereti da je bio jedan od operativaca u namještanju poslova s medicinskom opremom, a tijekom ispitivanja priznao je krivnju.

Nikola Petrač

Mlađi sin Hrvoja Petrača imao je problema sa zakonom još 2004., kada je u avion pokušao unijeti pištolj s mecima, što je otkriveno tijekom rendgenske kontrole, zbog čega je bio osuđen na novčanu kaznu od 20.000 kuna (2654 eura). Na sudu se branio da mu je pištolj slučajno ostao u torbici, u koju ga je stavio njegov prijatelj.

Iz poslovnog svijeta poznato je da je Nikola Petrač suvlasnik tvrtke K.M.P., registrirane za gradnju stambenih i nestambenih objekata, a u sudskom registru zaveden je kao osnivač Petrač vinarije te tvrtki Kupotrade, Taxi-remont, PPK gradnja, Gala plus nekretnine i Square 1 cafe.

Prema navodima iz aktualne optužnice, USKOK ga tereti za za članstvo u zločinačkoj organizaciji koja je manipulirala javnom nabavom i preplaćenom prodajom medicinske opreme hrvatskim bolnicama. U toj organizaciji, koju je prema USKOK-u vodio njegov otac Hrvoje Petrač, Nikola i brat Novica imali su važne uloge u logistici i provedbi 'poslova', o čemu su s ostalim članovima organizacije komunicirali putem šifriranih poruka i grupa na WhatsAppu.

Nikola Petrač predao se policiji krajem studenog 2024. i završio u istražnom zatvoru Remetinec zbog opasnosti od bijega i mogućeg utjecaja na svjedoke, a u veljači 2025. pušten je iz pritvora jer su svi svjedoci ispitani i više nije postojala opasnost od ometanja postupka. I on je naknadno priznao krivnju.

Goran Roić

Goran Roić je specijalist radiologije, s naglaskom na pedijatrijsku radiologiju, i bivši ravnatelj Klinike za dječje bolesti u zagrebačkoj Klaićevoj bolnici u dva mandata. U Klinici je radio od 1993., a bio je pročelnik Zavoda za radiologiju, zatim i ravnatelj od 2007. do 2012., pa ponovno od 2018. do 2024. Član je HDZ-a, a uz angažman na Medicinskom fakultetu, bio je voditelj studija radiološke tehnologije na Zdravstvenom veleučilištu Zagreb, pisao je Večernji list u vrijeme uhićenja.

Taj je medij tada objavio i podatke iz njegove imovinske kartice, iz koje je bilo vidljivo da sa suprugom mjesečno zarađuje oko 8350 eura. Navedeno je da ima četiri stana u Zagrebu, od kojih su dva od po oko 50 kvadrata, a dva su veličine od oko 90 kvadrata, od kojih za jedan dijeli vlasništvo. Vlasnik je i dvije garaže, tri garažna parkirna mjesta u centru Zagreba, kao i dijelova šuma, pašnjaka i livada u Segetu Donjem, Pušći, Dolu, Trogiru i Starom Gradu. Ima tri kredita, za koje mjesečno ukupno plaća 1668 eura.

Pažnju javnosti privukla je i kolekcija ručnih satova koju je naveo u kartici, među kojima su se našli Breitling Bentley GMT Chronograph, koji vrijedi 6760,10 eura, i Zenith Chronometer El Primero Grande Date Full Open, vrijedan 6768,86 eura, a obitelj u kolekciji još ima tri Cartiera – Pashu, Santos Automatik i Ballon Bleu – te oni vrijede ukupno skoro 20.000 eura. Supruga i on posjeduju udjele u fondovima, štednju od plaće i prodaje stanova, što iznosi ukupno 546.000 eura.

USKOK ga, kao sedmookrivljenog, tereti da je kao ravnatelj Klaićeve bolnice s drugim akterima sudjelovao u pogodovanju tvrtki suokrivljenog Pozdera pri nabavi operacijskog mikroskopa tako što je 'neosnovano povećao procijenjenu vrijednost nabave' i time omogućio da ta tvrtka proda bolnici mikroskop za 487.500 eura, iako ga je nabavila za 125.000 eura. Roiću se, prema optužnici, za tu uslugu predalo 25.000 eura mita. Nakon puštanja iz pritvora rekao je da je javno ponižen i da će istina izaći na vidjelo.

Krešimir Rotim

Neurokirurg i bivši predstojnik Klinike za neurokirurgiju u KBC-u Sestre milosrdnice u Zagrebu je osmookrivljeni prema USKOK-ovoj optužnici. Riječ je o jednom od najuglednijih hrvatskih neurokirurga s bogatom karijerom u medicini i akademskoj zajednici. Rođen je 1967. u Vukovaru, a tijekom studija na zagrebačkom Medicinskom fakultetu osvojio je tri Rektorove nagrade za znanstveni rad.

Predstojnik Klinike za neurokirurgiju bio je od 2006., a također je bio dekan Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, kao i potpredsjednik Svjetske udruge neurokirurških društava. Godine 2018. postao je doživotni član prestižne Svjetske neurokirurške akademije (WANS). Autor je brojnih znanstvenih radova, dobitnik Nagrade Grada Zagreba, a 2010. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.

U vlasništvu njegove obitelji tri su privatne poliklinike: Neurospine u Zagrebu, Poliklinika Rotim u Zagrebu te Poliklinika Krešimir u Šibeniku. Zanimljiv je podatak da je on, nekoliko godina prije uhićenja, bio šef kasnijem ministru zdravstva Berošu, s kojim je prošle godine uhićen. Nakon što su otkrivene nepravilnosti, u studenom 2024. dao je ostavku na mjesto predstojnika neurokirurgije u KBC-u Sestre milosrdnice.

USKOK ga tereti da je sudjelovao u manipulacijama prilikom javnih nabava tako što je, po Pozderovim uputama, sastavio tehničke specifikacije u potpunosti prilagođene uređajima koje je isporučivala njegova tvrtka. Nadalje, optužen je da je 'dobio' skupocjeni robotski mikroskop, kupljen po znatno uvećanoj cijeni (oko 456.000 eura), a koji je koristio u svojoj privatnoj poliklinici, što je smatrano oblikom mita umjesto novčanog. Rotim se branio tvrdnjom da je mikroskop u privatnoj poliklinici bio samo kratko vrijeme – na evaluaciji.

U medije je iscurio dio njegova iskaza, u kojem je izravno teretio Pozdera i Beroša, navodeći da mu je poduzetnik rekao da je ministru davao mito, a iako je njegov odvjetnik tvrdio da je Rotim samo objasnio što se događalo s prodajom robotske opreme, izvori koji su imali uvid u cijeli iskaz tvrdili su da je on zapravo priznao krivnju. Znakovito je da mu jedinom od osmorice nije bio određen pritvor, što obično ukazuje na to da je surađivao s istražiteljima. Članstvo u HDZ-u zamrznuto mu je nakon izbijanja afere, kao i Berošu i Roiću.