Stvarnosti je trebalo nešto vremena da uhvati korak s fikcijom. Ovog tjedna je prvi put u povijesti žena izabrana za čelnicu britanske Tajne obavještajne službe. Nakon što je Judi Dench desetljećima u filmovima o Jamesu Bondu utjelovljavala šeficu službe poznatije pod nazivom MI6, scenarij s filmskog platna postao je realnost odabirom Blaise Metreweli.

O novoj čelnici MI6 vrlo se malo zna, što je u skladu s njihovim motom - 'Semper occultus', tj. 'Zauvijek tajna'. Također, šef je jedina osoba iz te tajne službe poznata javnosti. Prije nego što je Metreweli došla na njezino čelo, bila je generalna direktorica za tehnologiju i inovacije, pa su je također oslovljavali s 'Q'. Isto tako je vodila odjel K, koji se bavi prijetnjama iz Rusije, Kine i Irana. Dolaskom na vodeću poziciju, bit će poznata pod kodnim imenom 'C', a Dench su u filmovima o agentu 007 oslovljavali s 'M'. Metreweli je za SIS počela raditi prije 26 godina i, prema priopćenju britanske vlade, većinu vremena provela je na 'operativnim dužnostima na Bliskom istoku i u Europi'.

'Štreberica' koja izvrsno govori arapski

U intervjuu za Financial Times prije tri godine, u kojem je citirana pod pseudonimom Ada da bi zaštitila svoj identitet, Metreweli je otkrila da je još u djetinjstvu željela biti isključivo špijunka. Opisala se kao 'štrebericu' te se na početku prijavila za posao u diplomatskoj službi, a kasnije su je preusmjerili u SIS. Studirala je antropologiju na prestižnom Cambridgeu, ali je krenula u potpuno suprotnom smjeru. Njezini kolege tvrde da izvrsno govori arapski te da ima bogato iskustvo rada na Bliskom istoku, uključujući ratne zone.

'U trenucima u kojima odlučuješ postati agent, moraš donijeti tisuće procjena temeljenih na riziku, ali nisi siguran kako emocionalno reagirati. Ne postoje pravila ponašanja za to. Ironično, to postaje svojevrsna ničija zemlja', rekla je Financial Timesu 2022. godine.

Dodala je da su žene u tom međuprostoru vješte u pronalaženju zajedničkog jezika.

Povijest nastanka MI6

Britanska tajna služba svoj je oblik počela poprimati na početku 20. stoljeća. Danas se bitno razlikuje, ali zasigurno zrcali prošla vremena u kojima je svijest o potrebi za sofisticiranijom zaštitom vlastitog teritorija i građana došla zbog novih načina ratovanja, što je rezultiralo Prvim svjetskim ratom, pa 21 godinu kasnije i Drugim svjetskim ratom. Sir Charles Harding je naime 1909. iznio prijedlog u kojem je opisao zašto njegova država treba dodatnu zaštitu. Keith Jeffrey u knjizi 'Tajna povijest MI6' piše da je Harding smatrao da ured tajne službe treba biti nezavisan, ali i u suradnji s Admiralitetom (britansko ministarstvo ratne mornarice), ratnim uredom i ministarstvom unutarnjih poslova.

Ovaj britanski povjesničar zacrtao je dva cilja tog ureda, a ona isprepliću sva prethodno navedena državna tijela. Prvi je taj da bude most između ratnog ureda i ministarstva ratne mornarice te stranih špijuna. Dakako, ovaj cilj je jasan - trgovina informacijama, što je danas jedan od ključnih zadataka obavještajnih agencija. Drugi cilj se usko veže uz prvi, ali nije u potpunosti isti. Sir Harding je smatrao da današnji MI6 treba biti posrednik između Admiraliteta i ratnog ureda kao stalni strani agent u drugim zemljama, prikupljajući informacije o njima. Naposljetku, treći cilj je slanje širom zemlje agenata koji će biti dobro povezani s policijom kako bi uhvatili strane agente na vlastitom teritoriju, iznio je povjesničar Dario Špelić u svojoj radijskoj emisiji 'Povijest četvrtkom' u epizodi 'Nacionalna sigurnost, III. dio'.

Do danas je ostalo pravilo korištenja zelene tinte

Tada se u Velikoj Britaniji nalazilo više od 60 tisuća vojnika, a premijer, laburist Herbert Henry Asquith, tražio je da se osnuje Komitet za obranu carstva. On je osnovan 24. srpnja 1909. godine s budžetom od dvije tisuće funti, što je ekvivalent današnjih 150 tisuća funti, a u izvještaju SIS-a za 2021.-2022. piše da im je iznosio - 3,711 milijardi funti. Za razliku od današnjih tisuće zaposlenih, tada je imao tek dva zaposlenika.

Jedan od njih bio je Vernon Kell, satnik britanske vojske, a drugi Mansfield George Smith Cumming, britanski mornarički časnik. (Zanimljivo, pravo ime šefice MI6 u izvedbi Dench otkriveno je u 'Skyfallu' - zove se Olivia Mansfield.) Neće proći dugo i oni će se razdvojiti na dva ureda. Iz vojnog ureda tajne službe nastala je kontraobavještajna služba MI5 (Security Service) te se bavi zaštitom države na domaćem terenu, a šef joj je postao Kell. Cumming je bio zadužen za MI6, odnosno poslove izvan Velike Britanije. Upravo u čast prvog šefa Tajne obavještajne službe danas se za potpisivanje dokumenata koristi zelena tinta. Šef SIS-a potpisuje se slovom 'C' jer se i Cumming uvijek potpisivao tim slovom u spomenutoj boji.

Lokacija koja je javna tajna

Britanska Tajna obavještajna služba je do 90-ih godina često mijenjala lokaciju ureda. S obzirom na moto, taj izbor se čini logičnim. Ipak, potpunu tajnost nisu uspjeli zadržati. Dok se SIS nalazio u četvrti Lambeth, The Daily Telegraph napisao je da je to bila 'najpoznatija tajna u Londonu, poznata svakom taksistu, turističkom vodiču i agentu KGB-a'. Nakon neuspjelih pokušaja da nađu tajniju lokaciju, odlučili su se preseliti 1994. na južnu obalu rijeke Temze, gdje se nalaze 31 godinu. Današnju zgradu MI6, Vauxhall Cross, može se često vidjeti u filmovima o agentu 007 te su tako Britanci prešli put od njezine potpune tajnosti do ukorijenjenosti u popularnu kulturu.

Činjenica da je MI6-u trebalo više od sto godina da izabere ženu za čelnu osobu ilustrira okružje u kojem prednost imaju 'seksistički, mizogini dinosauri... ostaci Hladnog rata', kao što je Dench odbrusila Bondu, u izvedbi Piercea Brosnana, u filmu 'Zlatno oko' iz 1995. Uzimajući u obzir pozadinu šefice Metreweli, s obzirom goruće točke u svijetu, MI6 ovog puta preuzima stvarna Olivia Mansfield.