Visoke temperature i dugotrajna suša smanjile su razine vode, ali i povećale potrošnju električne energije. Može li hrvatski elektroenergetski sustav izdržati takve napore?
Neke europske zemlje već se bore s problemima u opskrbi električnom energijom, a u Hrvatskoj se približavamo rekordnoj potrošnji električne energije. Ako ovakvo vrijeme potraje, u kakvom će položaju biti Hrvatska?
Direktor Sektora za vođenje elektroenergetskog sustava iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava, Danko Blažević, gostujući u Dnevniku HTV-a istaknuo je kako vjerojatno nećemo oboriti rekord potrošnje električne energije.
Ističe kako je potrošnja proteklih dana premašivala 60 tisuća megavatsati, a rekord je ove godine bio 29. lipnja, kad je potrošeno 64 500 megavatsati.
vezane vijesti
Dodaje kako je najveće dnevno opterećenje obično između 19 i 20 sati i to je zapravo najveći izazov za sustav opskrbe.
'Postaje sve izazovnije zato što je u pogonu sve manje klasičnih elektrana koje možete aktivirati po želji kao što su hidroelektrane i termoelektrane, dok sve više imamo vjetroelektrane i solare koji proizvode struju kad vjetar puše, odnosno kad sunce grije. Solari nam izuzetno pomažu tijekom dana pa se uštedi voda u akumulacijama. Ono što solari pokriju tijekom dana i ostvare uštedu vode, onda kolege iz HEP-a mogu iskoristiti vodu u večernjim satima da dodatno dignu proizvodnju i pokriju te večernje pikove', objasnio je Blažević u Dnevniku HTV-a.
Umirio je građane i rekao da prema procjenama koje su napravili, opskrba električnom energijom nije ugrožena.
Istaknuo je da je u posljednje dvije-tri godine porastao broj instaliranih solarnih elektrana, što omogućuje veću potrošnju električne energije izvan sustava.
No, manja proizvodnja električne energije i veća potrošnja utječu na cijenu. I to se već vidi na veleprodajnom tržištu električne energije.
'U svakom petnaestominutnom periodu se cijena formira kao presjek krivulja ponude i potražnje. Tijekom dana kad imamo veliku proizvodnju solara, ne samo kod nas, nego u cijeloj regiji, cijene padaju pa često bivaju i negativne. U večernjim satima kad solari ne proizvode i ako se još dogodi da je nedostatak vjetra, onda cijene eskaliraju', objasnio je formiranje cijene Blažević u Dnevniku HTV-a.
