Europska unija priprema stroža pravila kojima bi se trebala povećati sigurnost djece na internetu, a jedna od najvećih promjena odnosila bi se na dobna ograničenja za društvene mreže. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek otkrila je detalje mogućeg novog sustava, ali i progovorila o vlastitom iskustvu s nasiljem na internetu – uključujući izravne prijetnje smrću
Sve veća izloženost djece štetnim sadržajima na internetu mogla bi dovesti do velikih promjena u načinu na koji maloljetnici koriste društvene mreže.
Obuljen Koržinek u RTL-u Danas govorila je o europskom paketu mjera koji bi trebao krenuti u raspravu među državama članicama. Prema njezinim riječima, više od 90 posto anketiranih roditelja smatra da treba nešto poduzeti kako bi djeca bila sigurnija u digitalnom prostoru.
Do 13 godina – bez društvenih mreža
Jedna od najvećih promjena odnosila bi se na dob korisnika.
‘Do 13 godina to bi bilo zabranjeno. Od 13 do 15 godina bilo bi dopušteno samo uz roditeljski nadzor, a od 15 do 18 godina jednako tako uz određena pravila’, rekla je ministrica.
No ograničavanje pristupa samo je dio planiranih promjena. Uvodi se i koncept ‘safety by design’, odnosno sigurnosti ugrađene u sam proizvod. Time bi se veći dio odgovornosti prebacio na tehnološke platforme, koje bi morale dokazati da poštuju pravila namijenjena zaštiti maloljetnika.
‘Do sada smo imali pomalo onaj model – uhvati me ako možeš’, rekla je Obuljen Koržinek.
Platforme bi trebale spriječiti pristup sadržajima koji potiču ovisničko ponašanje, nasilje i drugim štetnim sadržajima.
Roditelji i dalje ključni
Ministrica upozorava da sama tehnologija neće riješiti problem. Roditelji će i dalje imati veliku odgovornost jer se ograničenja mogu zaobići ako djetetu daju vlastiti uređaj.
Nova pravila ne bi se odnosila samo na klasične društvene mreže nego i na druge platforme za dijeljenje videosadržaja.
Radnu skupinu koja će se u Hrvatskoj baviti sigurnosnim, kaznenopravnim i digitalnim aspektima novih pravila vodit će ministar Damir Habijan, a uključeni će biti i pravosuđe, policija, obrazovanje te resor kulture i medija.
‘Dezinformacije se šire četiri puta brže’
Obuljen Koržinek upozorila je i na govor mržnje, prijetnje, dezinformacije i deepfake sadržaje. Prema njezinim riječima, velik dio takvog sadržaja nastaje na društvenim mrežama i portalima nepoznatog vlasništva, odakle se zatim brzo širi.
‘Dezinformacije se, nažalost, dijele i prenose četiri puta brže od provjerenih i istinitih vijesti i to je svijet u kojem živimo’, rekla je.
‘Najgore su izravne prijetnje smrću’
Ministrica je potom otkrila da je i sama bila izložena ozbiljnim prijetnjama na internetu. Rekla je da se kao političarka morala naviknuti na negativne komentare i dezinformacije, ali da postoje stvari koje prelaze granicu.
‘Najgore je, naravno, kada dođu izravne prijetnje smrću’, rekla je.
Na pitanje je li ih osobno dobivala odgovorila je: ‘Nažalost, da.’
Prijetnje je prijavila, no kaže da počinitelji nisu pronađeni. ‘Kao i obično. Prijetnje su bile anonimne. Nije se moglo utvrditi od koga su došle’, rekla je.
Ljude koji prijete skrivajući se iza anonimnih profila nazvala je ‘vrlo glasnim kukavicama’ i ‘junacima skrivenima iza anonimnosti’.
‘To nije normalno’
Obuljen Koržinek posebno je poručila djeci i mladima da internetsko nasilje ne trebaju prihvaćati kao nešto normalno.
‘To nije normalno. To se uvijek treba prijaviti’, rekla je.
Djeca bi se, naglasila je, u takvim situacijama trebala obratiti roditeljima, nastavnicima ili drugim odraslim osobama kojima vjeruju. Uz nova pravila i odgovornost tehnoloških kompanija, ključnim smatra i jačanje medijske i digitalne pismenosti djece, roditelja i cijelog društva.