Dok je predloženi rebalans proračuna oporba nazvala "računom predizborne kampanje HDZ-a" te isticala problem inflacije i rast isključivo zbog EU fondova i turizma, iz HDZ-a su kao cilj rebalansa označili očuvanje fiskalne discipline i nastavak rastućih ulaganja
"Predloženi rebalans proračuna nije plan razvoja Hrvatske već je 'račun predizborne kampanje HDZ-a' gdje se državni proračun koristio kao instrument političkog opstanka", rekla je Ivana Marković (Klub SDP-a) u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o rebalansu proračuna.
Smatra da je Vladi proračun poslužio za selektivna povećanja plaća, za jednokratne isplate pomoći prije izbora te da je kroz politički tempirane subvencije i poklone željela stvoriti "iluzija uspjeha".
Najvećim cinizmom ocijenila je to što se odgoda ključnih projekata u rebalansu zove uštedom.
Tako se, upozorila je, pod krinkom ušteda odgađaju projekti i zaustavlja razvoj pri čemu cijenu plaćaju građani kroz jedinice lokalne samouprave ili kroz državni proračun.
vezane vijesti
Ledenko (Most): Pada utjecaj industrijske proizvodnje, Hrvatska je "socijalni slučaj" EU
Ivica Ledeno (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je da se desetljećima ne rade nikakve strukturne reforme jer u strukturi BDP-a pada utjecaj industrijske proizvodnje, a rastemo zahvaljujući europskim fondovima i turizmu, što, kaže, nije zdravi rast.
"Zdravi rast bi bio u povećanju produktivnosti, u rastu proizvodnih aktivnosti i industrijske proizvodnje. Mi ga nemamo", kazao je. Smatra i da je Hrvatska "socijalni slučaj EU" jer svaki osmi euro u državnom proračunu je iz EU.
Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) također smatra da rebalans proračuna pokazuje da država više troši nego ima. Pri tome najviše novca odlazi na plaće u javnom sektoru i mirovine dok se investicije smanjuju za više od 600 milijuna eura.
Uz to, drži da je inflacija rezultat načina na koji način država troši novac jer, kazala je, stotine milijuna eura troši se na 243 općine koje ne pružaju građanima nikakvu javnu uslugu, a plaće, naknade i rashodi se povećavaju bez pokrića u produktivnosti što stvara pritisak na cijene i poreze.
No, Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) rekla je da se često čuje kako treba ugasiti male općine koje ne pružaju niti jednu uslugu pri čemu je sve zastupnike pozvala na teren da vide što te općine rade za svakog svog stanovnika. Uz to, često se čuje da se izgradnja vodovoda ili niskonaponske mreže ne isplati jer u nekoj općini ima svega desetak domaćinstava. "Ne bude li ulaganja, neće ih biti ni deset", upozorila je.
Totgergeli (HDZ): Rebalans nije rezultat krize nego stabilnosti
Na problem inflacije upozorila je i Sandra Benčić (Klub Možemo!) kazavši kako - unatoč dvocifrenom rastu plaća i mirovina - građani to ne osjećaju niti primjećuju. Upozorila je i da se "nešto čudno događa s PDV-om" jer su u rebalansu prihodi manji od planiranog unatoč inflaciji, a razlog je vjerojatno pad realne potrošnje.
Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) upozorila je da europski fondovi generiraju oko dva postotna boda realnog rasta BDP-a te da njih nema domaće stope rasta kretale bi se oko jedan posto. "Premalo da bi se financirala dostignuta javna potrošnja", rekla je. Smatra i da bez domaće produktivnosti taj rast će biti privremen i neodrživ.
Za razliku od oporbe Miro Totgergeli (Klub HDZ-a) rekao je da predloženi rebalans nije rezultat krize ni izvanrednih okolnosti nego je rezultat stabilnosti, prilagodbe te optimizacije u provedbi državnog proračuna. Istaknuo je da je cilj rebalansa očuvati fiskalnu disciplinu, nastaviti rastuća ulaganja u građane, kao i učinkovitije koristiti europske fondove i nacionalne resurse.
Ustvrdio je i da, unatoč globalnim izazovima, ratovima u Europi, inflatornim pritiscima i rastu cijena energenata, hrvatske javne financije ostaju uravnotežene i predvidive.
