Iran je lansirao balističke projektile i bespilotne letjelice na američke vojne objekte u Kuvajtu i Bahreinu rano u nedjelju, nedugo nakon što je predsjednik Donald Trump zaprijetio da će eliminirati iransko vodstvo ako se ne bude pridržavalo privremenog mirovnog sporazuma.
Izrael je u nedjelju rekao da je pogodio proiransku miliciju Hezbolah u Libanonu u subotu, tek dan nakon što je dogovorio najnoviji sporazum o prekidu vatre s Libanonom. Iran tvrdi da Izrael mora okončati sukob u Libanonu kako bi se mogao implementirati širi dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Američka vojska je ranije kazala da je ponovo pogodila Iran, nekoliko sati nakon što je pogođen tanker u Hormuškom tjesnacu, najvažnijem prolazu za energente na svijetu koji Teheran uglavnom drži zatvorenim otkako traje sukob.
"Možda će doći trenutak kada više nećemo moći biti razumni te ćemo biti prisiljeni vojno dovršiti posao koji smo veoma uspješno započeli", kazao je Trump na društvenim mrežama.
"Ako do toga dođe, Islamska Republika Iran više neće postojati!", dodao je.
Privremeni mirovni sporazum od 14 točaka je trebao zaustaviti borbe koje su SAD i Izrael započeli 28. veljače te ponovo otvoriti tjesnac dok bi se nastavili pregovori o pitanjima poput iranskog nuklearnog programa.
Nasilje i optužbe nakon mirovnog sporazuma
Jedan krug pregovora, predvođenih američkim potpredsjednikom JD Vanceom i predsjednikom iranskog parlamenta Mohamadom Bager Galibafom, održan je prošlog tjedna u Švicarskoj, a Washington je ukinuo sankcije za Teheran, no borbe su se nastavile i intenzivirale.
Oko sat vremena nakon Trumpove objave, kuvajtska vojska je rekla da njena protuzračna obrana reagira na napade balističkih projektila i bespilotnih letjelica, dok je Bahrein kazao da su se tamo oglasile sirene za zračnu uzbunu.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) je priopćila da su njena mornarica i ratno zrakoplovstvo započele operacije raketama i dronovima protiv američkih vojnih objekata u Kuvajtu i Bahreinu.
Garda je rekla da su američki napadi prekršili primirje te da "će rezultirati potpunom obustavom svih diplomatskih procesa", objavila je iranska državna televizija Press TV. Zapovjedništvo mornarice IRGC-a je kazalo da će se američke baze u regiji "u narednim danima suočiti s paklom".
Američki dužnosnik je, potvrđujući napade na američke objekte, za Reuters rekao da nema zabilježenih američkih žrtava ili veće štete na američkim objektima na Bliskom istoku, ali da se situacija i dalje razvija.
Nekoliko sati kasnije sirene za zračnu uzbunu su se po drugi puta oglasile u Bahreinu, gdje su vlasti objavile da je u iranskom napadu oštećena stambena zgrada u pokrajini Muharak, no da nije bilo žrtava. Bahrein je pozvao Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da sazove izvanrednu sjednicu kako bi Iran odgovarao za svoje postupke.
Kuvajtska vojska je rekla da je presrela dva balistička projektila bez štete ili žrtava.
Iran ne želi stranu intervenciju u Hormuškom tjesnacu
Središnje zapovjedništvo američke vojske je ranije kazalo da su njene snage izvele nove napade nakon što je tanker koji je plovio pod zastavom Paname napadnut iranskim dronom u subotu.
Američki napadi predstavljaju "izravan odgovor na nastavak iranske agresije protiv komercijalnih brodova", a bili su usmjereni protiv iranskih objekata za izviđanje, komunikaciju, protuzračnu obranu, skladištenje dronova i postavljanje mina, kazalo je zapovjedništvo.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči je rekao da je vraćanje pomorskog prometa u tjesnacu na predratne razine odgovornost Teherana te je pozvao druge zemlje da ne interveniraju "u iransko upravljanje tjesnacem".
Iran će imati isključivu kontrolu nad plovidbom kroz Hormuški tjesnac sljedećih 30 dana, rekao je iranski šef diplomacije. Arakči je ponovio da je odgovornost za tjesnac isključivo na Iranu. "Svako miješanje ili pokušaj stvaranja paralelnih struktura dodatno bi zakompliciralo situaciju, stvorilo dodatne napetosti i odgodilo ponovno otvaranje ovog strateški važnog plovnog puta", rekao je.
Washington promiče korištenje južnog dijela prolaza uz obalu Omana, dok Teheran, koji namjerava naplaćivati naknade za prolaz tjesnacem, želi da brodovi koriste sjevernu rutu koja prolazi njegovim vodama i koja je pod iranskom kontrolom.
Stotine brodova zaglavljenih u tjesnacu, kojim je prije sukoba prolazila petina svjetske nafte i ukapljenog zemnog plina, uključujući tankere s naftom, počelo je odlaziti tijekom protekla dva tjedna, što je približilo cijene nafte predratnim razinama.
Čak i dok su se u nedjelju ujutro nastavili napadi, kontejnerski brod Galapagos brodarske tvrtke CMA CGM je izašao iz tjesnaca, što je tvrtka opisala kao "važnu prekretnicu u regionalnom kontekstu koji je i dalje zamršen i iziskuje neprestani nadzor".