U Hrvatskoj, nažalost, vlada antipoduzetnička klima. Pravosuđe je sporo i neefikasno, vlasnički odnosi neriješeni, javna uprava je prekobrojna i neučinkovita, a ne pomaže ni stalno spominjanje novih poreza jer stalne najave izmjena poreza stvaraju nesigurnost kod investitora.

Tako je u Hrvatskom saboru ovih dana govorila Natalija Martinčević, saborska zastupnica iz redova HNS-a koja je usporedno i zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Gorana Habuša.

Da Habuš nije izazvao prometnu nesreću uoči zadnjih parlamentarnih izbora 2011, nakon čega je skinut s liste na koju je ušla upravo Martinčević, zacijelo se iz sabornice ne bi čule njezine smjele izjave među koje svakako valja ubrojiti i onu da su 'na sjeveru Hrvatske već navikli da nikada ništa ne dobiju, bez obzira o kojoj se vladi radilo, već smo se izborili radom, projektima i, u slučaju kazališta, kvalitetom'.

Istupi i potezi Natalije Martinčević ponekad izazivaju oštre reakcije u koalicijskim redovima. Tako ih je, primjerice, SDP-ov saborski zastupnik Mario Habek označio ispraznim i populističkim. No to Martinčević nije pokolebalo da i dalje otvoreno istupa i inicira aktivnosti koje izazivaju kontroverze, kao što je ovotjedni skup o obrtništvu na kojem Ivan Domagoj Milošević (HDZ) nije krio zadovoljstvo kritikama gospodarske politike Vlade iz redova HNS-a. Iako se sve to možda nekima čini kao posljedica njezinog 'soliranja', Martinčević to odlučno opovrgava.

'Moji stavovi uvijek su usklađeni sa stavovima stranke. To niti jednog trenutka nije bilo upitno. Oko važnih stvari nužno je usuglašavanje. Uostalom, ne bi bilo ni poželjno ni dobro da u svim stvarima imamo ista razmišljanja. HNS ima po nekim pitanjima drukčije stavove, kao što je porez na nekretnine. Tu se nismo usuglasili sa SDP-om, ali sve je stvar kompromisa i dogovora. Što se tiče poreza općenito, za mene je ključno da se ne ide s novim opterećenjima i da uvedeno stabilnost poreznog sustava', naglašava Martinčević, dodajući da svojim raspravama samo ukazuje na ono što bi trebalo dati više naglaska ili mijenjati radi općeg dobra.

Martinčević se uglavnom usredotočuje na gospodarstvo, što ne čudi jer dolazi iz realnog sektora. Naime, nakon jednogodišnjeg boravaka u Velikoj Britaniji gdje je učila jezik, tri godine je radila kao referent uvoza i izvoza u danas propalom drvoprerađivačkom poduzeću Mundus, da bi se zatim putem natječaja zaposlila u Vetingu koji se bavi metalima. Tu je tijekom dvanaestogodišnjeg rada došla od referenta izvoza do direktorice.

'Takvo iskustvo može pomoći u konstruktivnoj i otvorenoj raspravi kakva nam treba, posebice s obzirom na hrvatske gospodarske prilike. Većina pokazatelja nije zadovoljavajuća, iako je ova vlada napravila puno dobrih poteza i mjera, kao što je red u financijama. Međutim, naslijedili smo katastrofalnu situaciju i potpuni nered koji traži vrijeme za konsolidaciju', veli članica saborskog Odbora za gospodarstvo koja završava magisterij iz javne uprave.

Među gospodarskim pokazateljima na koje se Hrvatska ne može ponositi je i veliki pad ulaganja. No tu Martinčević očekuje promjene nakon izglasavanja novih zakona.

'Vlada je tu povukla dobar potez. Zakon o investicijama i poticanju investicijskog okruženja daje velike poticaje za ulaganja u proizvodnju, baš kao što je to slučaj kod zemalja u okruženju. Druga stvar je naša sporost zbog administracije koja ne funkcionira, što rješava Zakon o investicijama određenim prečacima', veli Martinčević.

Premda ih je teško zamisliti s obzirom na stanje državnog proračuna, kao i nedovoljno iskorištavanje fondova EU, zalaže se i za javne investicije jer, kako naglašava, na privatna se ulaganja ne može izravno utjecati.

'Koncept s početka mandata Vlade bio je dobar, ali se kasnije malo odlutalo, iako su javne investicije nešto na što se može izravno utjecati jer ih mi osmišljavamo, pokrećemo i vodimo. Kod privatnih investicija možete otvoriti vrata, ali o drugima ovisi hoće li i ući. Ako nema primjerenih uvjeta, neće biti ulaganja. A ako se novac ne ulaže, nećete imati ni potrošnju', naglašava Martinčević, dodajući da bi državni projekti, kao što je energetika, kratkoročno zaposlili građevinare, a dugoročno pridonijeli energetskoj neovisnosti.

Usprkos disonantnim tonovima koji se čuju među partnerskim strankama, Kukuriku koaliciju vidi kao jednu od stabilnijih, a njezin rad dobrim. Slično vidi i prilike unutar stranke čija je članica od 2001, iako se u javnosti govori o podjeli narodnjaka između onih koji su uz predsjednicu Vesnu Pusić, odnosno Radimira Čačića.

'I Pusić i Čačić dva su jaka lidera koji najviše mogu dati kada su u sinergiji. Kada se Čačić vrati s izdržavanja kazne, vjerujem da će se to i vidjeti. Čačić je ipak nositelj projekata, glavni gospodarski strateg ne samo stranke, nego i Vlade. Njegovom ostavkom izgubili smo ključnog gospodarskog stratega i da je ostao, neke stvari danas bi bile drukčije', smatra Martinčević koju svrstavaju u tabor čačićevaca.

Dok njezini stranački kolege poput varaždinskog župana Predraga Štromara otvoreno govore kako bi mogli preuzeti vodstvo stranke ili nekog ministarstva, Martinčević je suzdržana kada su u pitanju ambicije prema nekim novim funkcijama.

'Jedina sam u Hrvatskom saboru iz Varaždina, zbog čega osjećam posebnu odgovornost da radim kvalitetno kao saborska zastupnica. Isto vrijedi i za obnašanje funkcije zamjenice gradonačelnika Grada Varaždina u kojem vodim investicijske projekte u okolnostima koje nisu najsretnije. Želim da se po završetku ovih dužnosti vidi što sam napravila i u Hrvatskom saboru i u Gradu Varaždinu i po pitanju, primjerice, obrtništva i varaždinskoga kazališta', naglašava varaždinska političarka, dodajući da joj je obitelj na prvom mjestu, pa slobodno vrijeme provodi sa suprugom i sinom koji ide u drugi razred osnovne.

Međutim, iako HNS ima tzv. vertikalu vlasti od Varaždina, Varaždinske županije pa do države, ulaganja gotovo da nema, izuzmu li se ona vezana uz energetsku učinkovitost u javnim sektoru. Tako se obnavlja sedam gradskih vrtića te su dograđuju i obnavljaju dvije varaždinske škole. Nasuprot tome, u obližnjem se Prelogu grade tvornice i u ova vremena Varaždin zadnjih godina nije takve sreće.

'Grad Varaždin je prostorno ograničen i skučen, pa smo površinski manji i od Lepoglave. U Varaždin se jedno vrijeme dosta ulagalo, a vjerujem da će opet biti ulaganja. Smanjili smo komunalni doprinos za 50 posto za investicije u turističke kapacitete koji su nam bitni. No danas nije lako doći do investitora jer se za njih svi bore. Danas smo svi investment friendly. Razgovarala sam s puno ulagača, dolaze i gledaju, pa se nadam da će se nešto i dogoditi', veli zamjenica varaždinskoga gradonačelnika zadužena za gospodarstvo koja za rad u Gradu Varaždinu ne dobiva ni lipe, iako je svojedobno dobila rješenje za naknadu koje se, kako naglašava, odrekla.