PROSJEK TEK OKO 20 POSTO

Odvajanje otpada u Hrvatskoj: Doznajte tko su šampioni u rangu europskih standarda, a tko debelo kaska

  • Autor: B. S. / Hina
  • Zadnja izmjena 15.08.2021 13:10
  • Objavljeno 15.08.2021 u 13:05
Kontejneri za odvojeni otpad u Zagrebu

Kontejneri za odvojeni otpad u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Hrvatski šampioni u odvojenom prikupljanju komunalnog otpada, male međimurske općine, po stopi odvajanja stale su uz bok najnaprednijim europskim sredinama, dok hrvatski prosjek ostaje ispod 20 posto, a neki se gradovi, među kojima i županijska središta, još uvijek nalaze na nuli.

Podaci su to iz Preliminarnog izvješća Zavoda za zaštitu okoliša i prirode o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada u sklopu usluga jedinica lokalne samouprave za 2020. godinu.

Prva općina Belica

Hrvatska je do 2020. godine trebala dostići stopu recikliranje 50 posto ukupne količine komunalnog otpada, pa činjenica da se od 2018. popela sa 11,52 posto na 18 posto tijekom 2020. u stručnoj javnosti ne izaziva vidljiv optimizam. Od deset općina i gradova s najvišom stopom odvajanja u Hrvatskoj, devet je iz Međimurske županije, pohvalili su se na mrežnim stranicama županije. Slijede ih jedinice lokalne samouprave na otoku Krku i još nekoliko usamljenih gradova.

Među 556 jedinca lokalne uprave u Hrvatskoj, na prvom mjestu je općina Belica sa 79,76 posto odvajanja pa grad Prelog sa 70,98 posto.

Iz iste, Međimurske županije, slijedi pet jedinica s također visokim stopama odvajanja između 60 i 70 posto: Dekanovac sa 65,11 posto, Goričan 63,73, Podturen sa 62, 67, Strahoninec sa 62,31, Domašinec sa 62,19 i Šenekovec sa 61,67 posto. U toj kategoriji pridružuje im se općina Martijanec iz Varaždinske županije sa 60,78 posto odvajanja komunalnog otpada.

Zvonimir Taradi, načelnik općine Belica

Zvonimir Taradi, načelnik općine Belica

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Jedno drugo tjera pozitivnim primjerima

Je, pa to je tri-četr godina tako, odgovara smirujuće načelnik općine Belica Zvonimir Taradi. Mi, znate, imamo dosta otpadnog krumpira koji se prikupi, pa se i to računa, nalazi olakotne okolnosti šezdesetogodišnji Taradi, koji je na čelu općine već peti mandat zaredom.

Kaže da su najviše poticaja za taj uspjeh dali stanovnici Belice koji su svoj vijek proveli na radu u zapadnim zemljama. Oni su stekli kulturu i kad su se vratili sami su to htjeli raditi.

Stalno su govorili: je pa tam se to sve stavlja posebno, možemo i mi, objašnjava Taradi i dodaje: Onda jedno drugo tjera, znate.

Zatim, smatra da za to u Belici postoje idealni uvjeti: Imamo velike i lijepe vrtove i imamo gdje to raditi, a kad je tako, čim nešto ne valja, odmah bode oči, kaže on.

Bilo je slučajeva da radnici neće odnijeti otpad, jer su ga domaćini nepropisno odložili, pa ostanu kante. Pa onda ja odem i razgovaram, pa ako treba nekoga nagradim. Kad vide ljudi da se i ja zauzimam, kažu na Facebooku: Načelnik, bravo! Daju pozitivan primjer drugima, kaže.

Ali, iskreno, to vam je dug posao, treba za to vremena. Ne ide to preko noći, kaže Zvonimir Taradi i dodaje da su netom posve izbacili vrećice za prikupljanje otpada, da su stanovnici dobili četiri kante koje se razlikuju po boji i da se nada još boljim rezultatima.

  • +15
  • +12

Glomazni otpad u Zagrebu

Izvor: Cropix / Autor: Darko Tomas / Cropix

Ispunili EU cilj o odvajanju otpada

Razred jedinica lokalne samouprave koje izdvajaju između 50 i 60 posto otpada predvode također međimurske: Sveta Marija s 59,24 posto, Donji Vidovec s 59,09 posto, Donja Dubrava i Donji Kraljevec s 57,85 odnosno 57,56 posto, te Kotoriba s 55,33 posto.

Među njih se utisnula Koprivinica sa stopom od 55,75 posto.

Slijedi sedam lokalnih jedinica s otoka Krka, gotovo sve s identičnim postotkom od 53,3 posto: Baška, Dobrinj, Krk, Malinska-Dubašnica, Omišalj i Punat, te Vrbnik s neznatno nižom stopom od 53,2 posto. Krk je prvi u Hrvatskoj počeo odvojeno prikupljati otpad, i već grabi prema statusu energetski samodovoljna otoka bez proizvodnje stakleničkog plina ugljika.

Skupini tih jedinica pridružili su se još Semeljci u Osječko-baranjskoj županiji sa stopom od 51,39 posto. Sve naveden jedinice ispunile su cilj odvajanja koji je propisala Europska unija.

Plaža Pržina u Lumbardi na Korčuli

Plaža Pržina u Lumbardi na Korčuli

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Ne odvajaju, a žive od čistog mora

Znatno je duži popis jedinica čija je razina izdvajanja ostala na ništici (0,00 posto). Šampioni su Karlovačka i Dubrovačko-neretvanska županija s po osam „ništavnih“ jedinica. U prvoj su Bosiljevo, Cetingrad, Krnjak, Josipdol, Netretić, Rakovica, Saborsko i Tounj. U najjužnijoj hrvatskog županiji su to Kula Norinska, Zažablje i Opuzen u dolini Neretve, Lumbarda i Smokvica na Korčuli, te Janjina i Ston na Pelješcu. Ston se nalazi na rubu rezervata prirode Malostonski zaljev i uvelike živi od ekološki vrlo osjetljivih školjki koje uzgaja u tom rezervatu.

Načelnik općine Ston Vedran Antunica kaže da su zbrinjavanje otpada povjerili privatnoj tvrtki koja se „uspješno bavi“, prikupljanjem sekundarnih sirovina. Na pitanje kako to organizira i koliko na ta način odvaja, nije znao reći.

Dosta, dosta odvajaju, kazao je.

Požalio se da ih u tome onemogućuje otkup sirovina i odvoz smeća u Neum. Mediji su u više navrata pisali kako Neum protuzakonito uvozi smeće s Pelješca. Neumska deponija smeća Klepovica nalazi se na krškoj podlozi, na kojoj se smeće povremeno pali. Udaljena je 4,7 km od morske obale u Neumu i 5,5 km od Malostonskog zaljeva, u pravcu kretanja podzemnih voda.

Na pitanje ima li općina Ston kontejnere za razvrstavanje, Antunica je kazao da nema.

Mi imamo zemljopisne limite kojih morate biti svjesni. Mala smo općina i zakon nam nije dopuštao deponiranje smeća, takav je bio zakon za otoke, kazao je.

Međutim, otok Krk to očito nije priječilo da prvi u Hrvatskoj pokrene odvajanje otpada.

Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari, voditelj projekta zaštite malostonske kamenice kojom je europska plosnata kamenica stekla oznaku izvornosti, nezadovoljan je općinskom politikom otpada.

U Stonu vlast nema volje za rješavanjem tih problema, nisu čak ni postavili kontejnere za odvajanje otada, kaže Kunica čija se udruga, zabrinuta za sudbinu Malostonskog zaljeva zbog planiranja županijskog centra za otpad u Lučinu razdolju, žalila tijelima Europske unije.

  • +5
  • +2

Plitvička jezera

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Ne odvajaju općine s nacionalnim parkovima

Slično je i s Plitvičkim jezerima na čijem području se nalazi Nacionalni park Plitvička jezera. Ta je općina jedna od šest u Ličko-senjskoj županiji koje uopće ne odvajaju otpad. Među njima je županijsko središte Gospić, zatim Udbina, Donji Lapac, Vrhovine i Karlobag.

Jednako toliko jedinica ne odvaja u Virovitičko-podravskoj županiji. To su Crnac, Čačinci, Gradina, Lukač, Suhopolje i Špišić-Bukovica.

Po pet jedinica lokalne uprave na tom popisu imaju Šibensko-kninska i Zadarska županija. Za prvu su to Murter-Kornati također smješteni do nacionalnog parka, zatim Ervenik, Kijevo, Kistanje i Promina, a u drugoj Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Povljana, Sali i Stankovci.

Tri županije imaju po četiri jedinice lokalne samouprave koje „izdvajaju“ nula posto otpada: Brodsko-posavska s jedinicama Donji Andrijevci, Gudinci, Velika Kopanica i Vrpolje; Sisačko-moslavačka s jedinicama Dvor, Glina, Gvozd i Hrvatska Kostajnica, te Splitsko-dalmatinska sa Jelsom, Prgometom, Sućurajem i Šoltom.

U Zagrebačkoj županiji dvije općine ne odvajaju otpad: Pokupsko i Žumberak. Na kraju popisa su dvije županije s po jednom jedinicom lokalne samouprave koja ne odvaja otpad: Ivanjska u Bjelovarsko-bilogorskoj i Fužine u Primorsko-goranskoj županiji.

Belica "ne živi od riječi politika“

Na pitanje kako komentira hrvatski prosjek ispod 20 posto odvajanja otpada, načelnik šampionske općine Taradi odgovara:

Mi Vam tu ne živimo od riječi politika. Malo više smo radišni, ne možemo se varati jer se sve vrati.

Na pitanje je li država stimulirala uspješne općine u njihovim aktivnostima oko otpada, Taradi kaže da nisu nikada ništa dobili i da se državna politika više bavi "lošim učenicima".

Mi u Belici svi pomalo radimo na tome i pazimo što radimo, a ne drugo, zaključio je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!