rasprava o otpadu

[FOTO/VIDEO] Ćorić za govornicom izvadio plastične čaše, tanjure i slamke. Zastupnici zatražili da i Sabor i ministarstva odvajaju otpad: Riba smrdi od glave!

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 10.06.2021 15:45
  • Objavljeno 10.06.2021 u 09:41
tportal

Izvor: Screenshot / Autor: Saborska TV

Zabrana plastičnih vrećica glavna je tema saborske rasprave o izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom. Novitete u zakonu, koji je u Sabor došao u prvom čitanju, predstavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić

'Ovo je najkompleksniji zakonskih akt koje je ministarstvo imalo priliku donijeti u proteklih nekoliko godina', poručio je predstavljajući izmjene zakona Ćorić.

Zakonom se do 2035. određuju novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada - 65 umjesto 50 posto i novi niži ciljevi za odlaganje otpada - 10 posto. Jednako tako, zakonom se zabranjuje stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (npr. slamke, pribor za jelo, štapići za uši i sl.) , a od 1. siječnja iduće godine i laganih plastičnih vrećica za nošenje. Izuzetak će biti vrlo lagane plastične vrećice koje se koriste isključivo iz higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu, kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.

'Kad se otpad ne može izbjeći, njegova ekonomska vrijednost mora biti obnovljena, a njegov štetan utjecaj na okoliš i klimatske promjene, minimiziran', poručio je ministar.

Što se tiče laganih plastičnih vrećica, Ćorić je podsjetio da je 2019. uvedena naplata takvih vrećica no da se tim potezom nije smanjila potrošnja. 'Došlo je do rasta potrošnje plastičnih vrećica. Stoga se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje i time se želi potkanuti korištenje debljih plastičnih vrećica za nošenje, radi sprečavanja nastajanja otpada', kazao je Ćorić.

U replikama je SDP-ova Vesna Nađ predložila da se ide i korak dalje. 'Goleme količine vrećica završavaju u rijekama, moru i okolišu. Predlažem da zabranite sve jednokratne vrećice kako bi ostvaili ambiciozne ciljeve. Nama cilj treba biti zaštita zdravlja ljudi, životinja i zaštita okoliša', kazala je Nađ.

Ćorić je odgovorio da su u ministarstvu analizirali sve tri kategorije vrećica. 'U kontekstu najmanjih vrećica ne postoji alternativa, a kod velikih vrećica imamo veću trajnost i nemamo problem toliko izražen kao kod vrećica od 15 do 5 mikrona', pojasnio je Ćorić zašto se ide samo na zabranu laganih vrećica za nošenje.

Kao tema u raspravi nametnulo se i pitanje odlagališta nuklearnog otpada. Pritom je Marijana Petir rekla da to pitanje treba riješavati u dijalogu sa Slovenijom i da se u Hrvatskoj ne treba graditi takvo odlagalište.

'Razumijem vašu zabrinutost zbog izgradnje jednog takvog postrojenja, međutim RH je dužna zbrinuti nisko i srednje radioaktivni otpad i od te odgovornosti ne možemo pobjeći', poručio je Ćorić.

  • +5
  • +2

Sjednica Sabora 10.6

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Govoreći o odvajanju otpada, Marijana Puljak iz Centra predložila je i da Sabor poradi na odvajanju otpada, pa da osim papira odvajaju i plastiku. S njom se složio i ministar Ćorić, a sve je podržao i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

'Tajništvo Sabora će dobiti zadatak da se poradi na dodatnom odvajanju otpada. Papir odvajamo, ali ne vidim razloga zašto ne bismo i ove druge stvari', poručio je Jandroković.

Repliku je imao i Hrvoje Zekanović iz Hrvatskih suverenista. 'Ne radi se samo o Hrvatskom saboru, radi se i o ministarstvima. S obzirom na korona mjere, ne hrane se ljudi više u restoranu nego u svojim uredima. Radi se o tonama otpada koji se ne razvrstava. Radi se o stiroporskoj posudi, radi se o vrećici, radi se o jednokratnom priboru. Od glave riba smrdi i trebalo bi krenuti o ministarstava i Sabora da pokažemo primjerom kako se to radi', kazao je Zekanović.

Na njegovu repliku osvrnuo se i Ćorić, koji je rekao da se te 'tisuće tona otpada' rješavaju ovim zakonom. Pritom je iz vrećice, koju je imao pored govornice, izvukao plastične tanjure i stiroporsku posudu. 'Ovo smo upravo ovim zakonom riješili', kazao je Ćorić.

'Moram sada pustiti ministra da pokaže što će sve biti zabranjeno', dobacio je Jandroković, na što je Ćorić pokazao zastupnicima i plastične čaše i slamke. 'Ja sam siguran nakon što svi podržite zakon da o tome više nećemo morati pričati', rekao je Ćorić.

'S obzirom da je Zagrebu krenulo rušenje zgrada oštećenih u potresu, zanima me imate li informaciju kakvi su prihvatni kapaciteti za građevinski otpad i što ste poduzeli po tom pitanju u proteklih godinu dana', upitala je Dalija Orešković iz Centra.

Ćorić joj je kazao da je to pitanje za zagrebačkog gradonačelnika. 'Informacija koju imam je da je postojeći kapacitet za građevinski otpad na razini grada Zagreba blizu 100 postotne popunjenosti. To zahtjeva da se iznađu nove lokacije', poručio je ministar.

Orešković mu je kasnije u raspravi odgovorila. 'Kako vas nije sram reći da je popunjenost kapaciteta odgovornost Tomislava Tomaševića nakon što se godinama bili u kohabitaciji s Milanom Bandićem i nakon što ste kao resorni ministar davnih dana trebali biti svjesni da kada grad Zagreb krene u obnovu da ćemo imati problem s zbrinjavanjem građevinskog otpada. Već samo po sebi to zaslužuje vašu ostavku', rekla je Orešković.

'Zbog pravila GDPR-a neću se spustiti na vašu razinu', poručio je Ćorić, na što je Orešković pitala 'kakve veze GDPR ima s time'.

U Mostu nisu zadovoljni predloženim izmjenama zakona, dao je do znanja u raspravi u ime kluba njihov Marin Miletić. 'Novi zakon ne donosi potrebna rješenja i ekološki smjer kretanja u našem odnosu prema otpadu. Zakon nema šire vizije i nema hrabrosti reći 'ne' zastarjelim konceptima gospodarenja otpadom. Treba biti objektivan, zakon sigurno je korak naprijed, ali nedovoljno. Imali smo priliku zaigrati u nekoj premier ligi, ali smo zadovoljni jer igramo basket u A2 ligi Zapad', kazao je Miletić.

Kritizirao je posebice koncept županijskih centara gospodarenja otpadom, za koje kaže da su 'izvori ekocida i zaraze'.

'Pitajte Riječane što misle o Marišćini, pitajte stanovnike Medulina što misle o Kaštjunu. Bio sam osobno tamo. Sada bez ikakve patetike, ali dođe ljeto i ljudi se zabarakadiraju i ne mogu izaći van od smrada. To je notorni smrad koji se širi. A nije samo smrad. Jer imamo i istraživanje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo koje kaže da se šire kancerogeni elementi upravo s Marišćine', kazao je Miletić.

Miroslav Škoro u izlaganju u ime kluba Domovinskog pokreta poručio je da smo što se tiče odvajanja i gospodarenja otpadom na začelju. 'Sektorom upravlja klijentela, korumpirana klijentela koja u naše ima troši golemi novac. Njima nezaslužna zarada i premije, a nama šteta i neefikasni sustav. Odgovornosti nema i u tom smislu ovaj zakon ne donosi promjenu', kazao je Škoro, kritizirajući pritom i županijske centre za gospodarenje otpadom.

'Što se tiče centara za gospodarenje otpadom, ljudi demistificirajmo priču. U jednom trenutku s mješanim komunalnim otpadom koji nije odvojen, a odvajamo ga sve više, nešto moramo učiniti. Centri su rješenje. Kakvi su oni tehnološki, to treba reći struka', rekao je Ćorić u raspravi.

Sandra Benčić iz kluba Zeleno-lijevog bloka upozorila je na problem odlagališta Lučino razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznad malostonskog zaljeva koji ugrožava proizvodnju školjki. 'Zakonski bi prijedlog trebao biti prilika da se Hrvatska makne s dna EU kada je riječ zbrinjavanje otpada', poručila je.

SDP-ov Mišel Jakšić založio se za uvođenje tržišta otpadom i veću ulogu države u otkupu otpada te pomoći županijama, gradovima i općinama u izgradnji sustava gospodarenja otpadom 'jer se prečesto to prepušta nerijetko sumnjivom privatnom kapitalu'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!