30 OTROVNIH VARIJANTI

Od dioksina je opasniji samo nuklearni otpad

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 08.01.2011 07:47
  • Objavljeno 08.01.2011 u 07:45
DIOKSIN JAJA

DIOKSIN JAJA

Izvor: Sipa Press / Autor: KILLIG/MOMENT PHOTO/SIPA

Dioksin je jedan od najopasnijih otrova, vrlo je štetan za čovjeka i okoliš, a od njega je, upozoravaju neki znanstvenici, štetniji samo nuklearni otpad

Dioksini su organski spojevi iz skupine polikloriranih ugljikovodika. Najopasniji među njima skriva se iza zamršena naziva 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin ili jednostavnije: TCDD.

Dosad je otkriveno 419 vrsta spojeva srodnih dioksinu, ali samo 30 se smatra otrovnima.

Dioksini nastaju izgaranjem organskih tvari, organskih otpadaka pri spaljivanju otpada, ali i kao nusprodukt u kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. Osim što su nusproizvod industrijskih procesa, mogu biti i proizvod prirodnih procesa poput vulkanskih erupcija i šumskih požara. Dioksini su neželjen proizvod taljenja, izbjeljivanja te proizvodnje nekih herbicida i pesticida. Najveći uzročnik onečišćenja okoliša dioksinom svakako su spalionice otpada.

Dioksina ima u zraku, tlu, vodi, sedimentu i hrani, posebno u mliječnim proizvodima, mesu, ribi i školjkama. Najniža razina dioksina je u vodi i zraku.

Kratkotrajna izloženost čovjeka visokoj razini dioksina, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija, može uzrokovati tzv. klorne akne i tamne mrlje na koži te poremetiti funkciju jetre. Dugotrajna izloženost dioksinu povezana je s poremećajima imunološkog sustava, oštećenjima u razvoju živčanog sustava, endokrinog sustava i reproduktivne funkcije. Kronično izlaganje životinja dioksinu može izazvati nekoliko vrsta raka.

Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije na temelju podataka o utjecaju na životinje te epidemioloških podataka zaključila je 1997. da dioksin uzrokuje rak i u čovjeka. Međutim, TCDD ne utječe štetno na genetski materijal i postoji razina izloženosti ispod koje je rizik za rak zanemariv.

Najugroženija su nerođena djeca i novorođenčad. Ugroženi su i pojedinci ili skupine ljudi izloženi povišenoj razini dioksina zbog zanimanja kojima se bave (primjerice radnici u papirnoj industriji ili spalionicama otpada).

Kad dioksin uđe u okoliš ili tijelo, upozorava na svojim internetskim stranicama Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), u njima će se zadržati vrlo dugo zbog sposobnosti otapanja u masti i vrlo visoke kemijske postojanosti. Poluvrijeme života u tijelu je, u prosjeku, sedam godina. U okolišu se dioksini talože u hranidbenom lancu, a njihova je koncentracija najviša na višim razinama hranidbenoga lanca.

Procjenjuje se da 90 posto ljudske izloženosti dioksinu dolazi hranom. Zato je, upozorava WHO, nužna kontrola prehrambenih proizvoda. Hrana se dioksinom može onečistiti u svakom trenutku na putu od uzgajivača do stola pa se mora neprestano nadzirati - od proizvodnje, prerade, distribucije i prodaje.

Po preporukama WHO-a, zaštititi se možemo smanjujući unos životinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda te obogaćivanjem prehrane voćem, povrćem i žitaricama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi