Sankcije koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uveo bivšem zastupniku Borislavu Berezi ponovno su otvorile pitanje koristi li predsjednik ratne ovlasti za obračun s domaćim političkim protivnicima. Analiza Kyiv Independenta upozorava da se instrument, koji je nakon ruske agresije bio namijenjen isključivo Moskvi i njezinim saveznicima, posljednjih godina sve češće primjenjuje protiv ukrajinskih državljana
Kada je Zelenski 7. srpnja sankcionirao bivšeg zastupnika Borislava Berezu, mnogi su se zapitali kakvu prijetnju nacionalnoj sigurnosti predstavlja čovjek koji nikada nije iskazivao proruske stavove.
Bereza je tijekom cijele političke karijere bio jedan od zagovornika prozapadne orijentacije Ukrajine. Sudjelovao je u Revoluciji dostojanstva 2014., bio glasnogovornik nacionalističkog Desnog sektora, a posljednjih godina redovito kritizira Zelenskog i često javno podupire bivšeg predsjednika Petra Porošenka. Nakon uvođenja sankcija poručio je da je kažnjen isključivo zato što govori o korupciji i kritizira vlast.
Prema analizi Kyiv Independenta, upravo taj slučaj pokazuje kako su se sankcije, koje su nakon ruske aneksije Krima 2014. uvedene kao sredstvo protiv Kremlja i proruskih aktera, postupno pretvorile u instrument unutarnje politike.
vezane vijesti
Zastupnik liberalne stranke Holos Jaroslav Jurčišin smatra da su sankcije protiv ruskih državljana i proruskih političara bile opravdane jer mnogi od njih nisu bili dostupni ukrajinskom pravosuđu.
'No Zelenski i njegov tim kasnije su taj mehanizam počeli tumačiti mnogo šire. Danas više nije jasno jesu li sankcije povezane isključivo s prijetnjama nacionalnoj sigurnosti ili postaju političko sredstvo', upozorava Jurčišin.
Slično smatra i politički analitičar Volodimir Fesenko, koji tvrdi da su predsjedničke sankcije sve više povezane s unutarnjim političkim sukobima.
'Problem je što se sankcije sve češće koriste za domaće političke svrhe, bez dovoljno čvrstog pravnog temelja', rekao je.
Još je oštriji pravni stručnjak Mihajlo Žernakov, predsjednik organizacije Dejure. Prema njegovu mišljenju, sankcije protiv vlastitih građana teško se mogu uskladiti s načelima vladavine prava.
'Ako je netko počinio kazneno djelo, postoje sudovi koji trebaju ocijeniti dokaze. Sankcije funkcioniraju drukčije – politička odluka jednostavno se donese i odmah provede, bez sudske provjere. Takva praksa nije spojiva s vladavinom prava', upozorava Žernakov.
Analiza podsjeća da je ključna prekretnica nastupila 2021. godine, kada je Zelenski sankcionirao proruskog političara Viktora Medvedčuka i televizijske kanale povezane s njim. Taj je potez tada imao veliku potporu javnosti jer je Medvedčuk slovio za jednog od najbližih saveznika Vladimira Putina u Ukrajini. Kasnije je optužen za veleizdaju, a nakon početka ruske invazije razmijenjen je za ukrajinske ratne zarobljenike.
Fesenko smatra da je upravo tada Zelenski shvatio koliko sankcije mogu biti politički učinkovit alat.
'Vidio je da postoji snažan instrument koji ne ovisi o sudovima i koji daje vrlo brze rezultate. Mislim da je to bio prijelomni trenutak', rekao je analitičar.
Početkom ruske invazije 2022. predsjednik je dobio znatno veće ratne ovlasti, a uz mogućnost oduzimanja državljanstva sankcije su postale još snažnije sredstvo političkog djelovanja. Među osobama koje su se našle na meti bili su Henadij Korban, Ihor Kolomojski, bivši šef Ureda predsjednika Andrij Bohdan, ali i bivši predsjednik Petro Porošenko.
Posebno kontroverzne bile su sankcije protiv Porošenka u veljači 2025. Iako se protiv njega vodi postupak zbog optužbi za veleizdaju povezanih s trgovinom ugljenom iz okupiranih područja Donbasa, brojni analitičari upozoravaju da je riječ o političaru koji je godinama bio jedan od najglasnijih protivnika Kremlja.
Jurčišin smatra da su upravo sankcije protiv Porošenka otvorile "Pandorinu kutiju".
'Kada pravosuđe nije moglo dovoljno brzo ostvariti željeni politički rezultat, posegnulo se za sankcijama kao mnogo bržim mehanizmom', rekao je.
Autori analize upozoravaju da bi se takva praksa dugoročno mogla obiti o glavu samom Zelenskom. Naime, ako ukrajinski Vrhovni sud ili Europski sud za ljudska prava jednog dana zaključe da su sankcije protiv ukrajinskih građana bile nezakonite, moglo bi doći do niza tužbi zbog zlouporabe predsjedničkih ovlasti.
'Moguće je da će većina sankcija protiv ukrajinskih građana, uključujući one protiv Porošenka i Bohdana, jednog dana biti ukinuta. Ako se pokaže da su bile nezakonite, to bi moglo otvoriti ozbiljne pravne probleme i za samog Zelenskog', zaključuje Fesenko.
