PRILIČNO PORAZNO

Objavljeni dugo iščekivani rezultati istraživanja PISA - pogledajte gdje je Hrvatska

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 03.12.2019 11:12
  • Objavljeno 03.12.2019 u 08:56
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je rezultate ispitivanja PISA, testiranja znanja i vještina učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti. Najbolje rezultate na PISA-i do sada su postizale zemlje posve različitih kultura kao što su Južna Koreja, Kanada, Finska, dok anglosaksonske zemlje kao što su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo baš i ne briljiraju. U zadnjem ispitivanju 2016., azijske zemlje, na čelu sa Singapurom, bile su najbolje. Pogledajte kakva je situacija sada

Rezultate istraživanja PISA predstavila je jutros u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ministrica Blaženka Divjak, ustvrdivši da su rezultati Hrvatske loši.

Po pitanju čitalačke i matematičke pismenosti, trend je stabilan, što samo za sebe nije dobra vijest, rekla je ministrica Divjak, dodajući da je trend negativan u prirodoslovnoj pismenosti.

'Rezultati pokazuju da je reforma sustava odgoja i obrazovanja itekako bila nužna, te demantiraju sve one koji su tvrdili da reformu treba odgoditi', poručila je Divjak.

PISA je otkrila da hrvatski učenici postižu ispodprosječne rezultate u svim testiranim područjima, kao i da su učenici gimnazijskih programa u prosjeku ostvarili najbolje rezultate od učenika svih ostalih obrazovnih programa. Izvještaj OECD-a za Hrvatsku sumirao je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Čitalačka pismenost

U području čitalačke pismenosti najbolji prosječni rezultat od 555 bodova postigla je Kina, a najniži rezultat ostvarili su učenici iz Filipina i Dominikanske Republike. Od europskih zemalja najuspješnija je Estonija, zatim Finska te Irska. Hrvatska je postigla ispodprosječni rezultat od 479 bodova i nalazi se na 29. mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja. Prosječni rezultat Hrvatske nije značajno različit od prosječnih rezultata 11 zemalja (Nizozemska, Austrija, Švicarska, Latvija, Italija, Mađarska, Litva, Island, Izrael, Rusija i Bjelorusija).

U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u čitalačkoj pismenosti. U Hrvatskoj djevojčice su postigle značajno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda).

Matematička pismenost

U području matematičke pismenosti najbolji prosječni rezultat od 591 boda ostvarila je Kina, a najlošiji rezultat Dominikanska Republika i Filipini. Od europskih zemalja, najbolji prosječni rezultat postigle su Estonija, Nizozemska i Poljska. Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 464 boda te se nalazi na 40. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja.

Na skali matematičke pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki treći hrvatski učenik, odnosno nešto manje od trećine dječaka (30,4 posto) i djevojčica (31,9 posto). S obzirom na spol, dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica (razlika iznosi 9 bodova).

Prirodoslovna pismenost

U području prirodoslovne pismenosti najbolji prosječni rezultat ostvarila je Kina s 590 bodova, a najlošiji rezultat postigli su Dominikanska Republika i Filipini. Od europskih zemalja, najbolji prosječni rezultat postigle su Estonija, Finska i Poljska. Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 472 boda te se nalazi na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja.

U razdoblju od dvanaest godina u Hrvatskoj je uočen značajan negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u prirodoslovnoj pismenosti. Na skali prirodoslovne pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27 posto) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24 posto). Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4% u razdoblju između 2006. i 2018. godine.

S obzirom na spol, u Hrvatskoj nije zabilježena značajna razlika između djevojčica i dječaka u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti.

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: OECD

PISA testira učenike u dobi od 15 godina, izabrane tako da čine reprezentativne uzorke. Kao i u svakom ispitivanju, postoje margine pogreške o kojima treba voditi računa.

Da bi se ispravno razumjelo ispitivanje, potrebno je analizirati poziciju neke zemlje unutar skupine usporedivih zemalja: primjerice, Francuske u odnosu na 35 bogatih zemalja OECD-a.

Ispitivanje PISA svake tri godine vrednuje učinkovitost obrazovnih sustava i služi kao važan pokazatelj vladama prilikom opravdavanja politika koje se ponekad jako razlikuju.

Što mjeri PISA?

Taj Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika provodi se od 2000., a obuhvaćeni su učenici u dobi od 15 godina.

Provjeravaju se tri područja: čitalačka pismenost, matematika i prirodoslovlje. U svakom ispitivanju, jedno od ta tri područja određeno je kao "dominantno" i temeljitije se provjerava. U 2018. to će bila čitalačka pismenost, kao i 2009. i 2000.

Većina pitanja, njih 70 posto, odnosi se na tu dominantnu temu, a 30 posto na ostale dvije.

PISA uključuje i upitnik o obiteljskoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika te njihovoj percepciji škole.

Tko sudjeluje?

Zadatke je u svibnju 2018. rješavalo 600.000 učenika u 79 zemalja i teritorija, što je uzorak koji je predstavljao 32 milijuna učenika u dobi od 15 godina.

Riječ je o nasumičnom uzorku, ali obuhvaća učenike privatnih i javnih škola, kako bi se postigla reprezentativnost.

Većina učenika pohađa srednju školu (63 posto opću gimnaziju, 14 posto strukovnu srednju školu), a ostali su pri kraju osnovne škole.

Nekoliko zemalja ili teritorija pridružilo se 2018. ispitivanju: Saudijska Arabija, Bjelorusija, BiH, Brunei, Maroko, Filipini i Ukrajina.

Kako izgledaju testovi?

Učenici moraju pokazati da mogu "razumjeti i koristiti pisani tekst, ali i razmišljati o njemu i angažirati se".

Procjenjuje se "sposobnost učenika da koriste znanje u svakodnevnim životnim situacijama, da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju na učinkovit način", istaknuo je Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistiku francuskog ministarstva obrazovanja.

Pitanja su u obliku zadataka višestrukog izbora, ali i otvorenog tipa, na koja se traži kratak pisani odgovor.

Ispitivanje se od 2015. provodi na računalima.

Traje tri i pol sata, od čega je dva sata predviđeno za test, a sat i pol za upitnik o školi, društvenom položaju i obiteljskoj situaciji.

Tko su dobri đaci?

PISA je u početku među dobre đake svrstavala nordijske zemlje, na čelu s Finskom.

Kada se broj sudionika povećao, briljiralo je više azijskih zemalja ili gradova poput Šangaja i Singapura.

Njemačka se spektakularno popravila zahvaljujući reformama pokrenutim nakon razočaravajućeg rezultata 2000. godine.

Po mišljenju Juliena Greneta, znanstvenika Pariške škole ekonomije, "dimenzija pobjednika" PISA-e je krhka jer se ne temelji na jako velikim uzorcima. U Francuskoj, primjerice, (zemlji koja je 2016. po rezultatima bila prosječna), testira se 5000 do 6000 učenika, odnosno osmero na 1000, kaže sa žaljenjem.

"Potrebno je ići izvan okvira običnog klasificiranja", ističe Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistike francuskog ministarstva obrazovanja.

Po njegovu mišljenju, ono što je važno je da se analiziraju snage i slabosti svakog obrazovnog sustava.

"U Francuskoj, učenike se u prvom redu uči da odgovore nauče napamet, a ne da ih previše traže", rekao je direktor odjela za obrazovanje OECD-a Andreas Schleicher u razgovoru za Journal du Dimanche.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!