Malta, Belgija, Island, Danska i Španjolska našle su se na vrhu ovogodišnje ljestvice LGBTQ+ prava, prema najnovijem izvješću ILGA-Europe pod nazivom 'Karta duginih boja' u kojoj se promatralo 49 europskih zemalja. Hrvatska je zauzela dvadeseto mjesto
Malta već deset godina zaredom zauzima prvo mjesto, a ove godine ostvarila je rezultat od 88,83 posto.Belgija se s 85 bodova popela na drugo mjesto zahvaljujući novim politikama usmjerenima na suzbijanje mržnje na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika.
IGLA podaci
Unatoč napretku na ljestvici, najnoviji podaci belgijskog Centra za jednakost Unia i Instituta za ravnopravnost žena i muškaraca ukazuju na ‘zabrinjavajuće’ slučajeve nasilja i diskriminacije nad LGBTQ+ osobama.
vezane vijesti
ILGA-Europe u svojoj analizi ocjenjuje zemlje u sedam kategorija: jednakost i nediskriminacija, obitelj, zločini iz mržnje i govor mržnje, pravno priznanje roda, tjelesni integritet interspolnih osoba, prostor za djelovanje civilnog društva te pravo na azil.
Austrija, Latvija, Njemačka, Češka i Poljska također su zabilježile najveći skok u plasmanu. Austrija i Latvija napredovale su za četiri mjesta, dok su Njemačka, Češka i Poljska skočile za tri. Prosječni rezultat unutar Europske unije iznosi 51,13%, dok je europski prosjek 41,85%. Hrvatska se s 49,14 posto smjestila ispod prosjeka EU, ali iznad europskog prosjeka. U odnosu na 2024. godinu hrvatski postotak zabilježio nezamjetan pad.
Koje zemlje bilježe najlošije rezultate?
U 2025. godini neke su europske zemlje zabilježile nazadovanje u pogledu LGBTQ+ prava.
Rumunjska je na samom začelju među članicama EU-a s rezultatom od svega 19%, a slijede je Poljska i Bugarska s po 21%.
Velika Britanija također je zabilježila pad za šest mjesta, pala je na 22. poziciju.
Djelomično se to pripisuje odluci Vrhovnog suda koji je zakonsku definiciju pojma ‘žena’ ograničio isključivo na ‘biološki spol’, čime je pogođeno pravno priznanje i prava transrodnih osoba.
Mađarska je pala za sedam mjesta nakon što je postala prva zemlja EU-a koja je zabranila Povorku ponosa te kriminalizirala i sudjelovanje i organizaciju takvih događaja.
‘Slični potezi u Ujedinjenom Kraljevstvu, Mađarskoj, Gruziji i drugdje ne signaliziraju samo izolirane regresije, već koordinirani globalni napad s ciljem brisanja LGBTI prava. Takve mjere se cinično prikazuju kao obrana tradicije ili javne stabilnosti, ali su u stvarnosti osmišljene kako bi učvrstile diskriminaciju i ugušile neslaganje’, upozorila je Hugendubel.
Prema tekstu zakona, sudjelovanje u zabranjenom događaju u Mađarskoj može rezultirati novčanom kaznom do 200.000 forinti (503 eura), a taj se iznos država obvezala usmjeriti u ‘zaštitu djece’.
