'Uvođenje kvote izlaznosti od 40 posto predstavlja korak unatrag u odnosu na stečena prava birača za referendum o pristupanju RH Europskoj uniji kada je ukinuta kvota izlaznosti od 50 posto. Izlaznost na tom referendumu iznosila je 43 posto. Na referendumu o definiciji braka, koji su inicirali sami građani, izlaznost je bila 38 posto. I u većini europskih zemalja odaziv birača na referendumu je redovito ispod 40 posto', stoji u priopćenju inicijative 'U ime obitelji'.

Kada govore o stečenim pravima 'obiteljaši' se referiraju na još uvijek aktualnu odredbu Ustava koja govori da se na referendumu odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu. Takve je izmjene Ustava, podsjećamo, HDZ-ova većina uz pomoć SDP-a donijela 2010. kako bi se olakšala prolaznost referenduma o pristupanju o Europskoj uniji.

No taj dio priopćenja inicijative 'U ime obitelji' nije ono što je problematično. Naime, kada inicijativa kritizira 'uvođenje kvote izlaznosti od 40 posto' poziva se na nešto što uopće ne postoji u Nacrtu promjena Ustava.

Sukladno jednoglasnom izglasavanju, nacrt ustavnih promjena uopće ne spominje kvotu izlaznosti. Drugim riječima, iako je prije 2010. Ustav propisivao da na referendum mora izaći većina od broja birača upisanih u popis birača, novopredložene izmjene Ustava ukidaju kvotu izlaznosti.

Umjesto toga uvodi se kvota prihvaćenosti. Tako će, budu li prihvaćene, ustavne promjene ubuduće propisivati da je odluka na referendumu o prijedlogu za promjenu Ustava donesena ako se za taj prijedlog izjasni više od 50 posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača za taj referendum. U slučaju referenduma o aktima koji se u Saboru donose natpolovičnom većinom odluka će biti donesena ako se izjasni više od 40 posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača, a u slučaju tzv. običnih zakona koji se u Saboru donose većinom bit će potrebna podrška 25 posto birača upisanih u popis birača.

I u tom dijelu inicijativa 'U ime obitelji' ima zamjerki. Naime, kvota prihvaćenosti od 50 posto za promjenu Ustava za 'obiteljaše' je previsoka. 'Uvođenje kvote izjašnjavanja za referendumsko pitanje od 50 posto ukupnog biračkog tijela. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora predložio je da se o aktima, koji se u Saboru inače donose dvotrećinskom većinom, na referendumu mora izjasniti za više od 50 posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača za taj referendum... To bi značilo da o promjeni Ustava RH u Saboru može odlučiti 101 zastupnik, a izravnom demokracijom mora biti za čak 50 posto od ukupnog broja birača, dakle njih više od 2.250.000', kaže inicijativa 'U ime obitelji' u priopćenju.

No dok su u prvoj rečenici iz inicijative pravilno prenijeli što je predložio Odbor za Ustav, u drugom dijelu im se opet potkrala netočnost. Govoreći o broju birača koji može donijeti odluku na referendumu, inicijativa 'U ime obitelji' brojku od 2.250.000 bazira na registru, a ne na popisu birača. A, podsjetimo, nacrt ustavnih promjena, kako su u prvoj rečenici prenijeli i 'obiteljaši', propisuje da se o aktima, koji se u Saboru inače donose dvotrećinskom većinom, odluka na referendumu donosi ako se za nju izjasni najmanje 50 posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača za taj referendum. Popis birača, podsjetimo, sastavlja se uoči svakih izbora ili referenduma i za razliku od registra birača mijenja se od izbora do izbora. Tako je primjerice uoči lokalnih izbora zaključeni popis birača imao 3.758.638 birača, dok je uoči referenduma o braku popis birača sadržavao 3.780.583 birača. Ukoliko, primjerice, popis birača sastavljen za referendum o braku primijenimo na predložene ustavne promjene, tada bi za donošenje odluke bilo potrebno da se za nju izjasni minimalno 1.890.292, a nikako 2.250.000, s koliko barata inicijativa 'U ime obitelji'.