Stanovnici Alberte glasali su za ostanak u sastavu Kanade na prvom referendumu o odcjepljenju u povijesti te pokrajine, izvijestio je CBC News u ponedjeljak kasno navečer.
Riječ je o važnoj pobjedi za premijera Marka Carneyja, koji nastoji ujediniti zemlju usred aktualnog trgovinskog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama.
vezane vijesti
Referendum nije bio pravno obvezujući, a stanovnike se pitalo žele li ostati dijelom Kanade ili pokrenuti zakonski postupak potreban za raspisivanje obvezujućeg referenduma o odcjepljenju.
Anketari i analitičari opetovano su odbacivali mogućnost pobjede zagovornika odcjepljenja, pozivajući se na podatke koji pokazuju da je otprilike trećina stanovnika te zapadne kanadske pokrajine podržavala održavanje budućeg referenduma o njezinu izlasku iz sastava Kanade. Referendumu u Alberti prethodila su dva referenduma o odcjepljenju u Quebecu, pokrajini u kojoj većinu stanovništva čine govornici francuskog jezika. U oba slučaja stanovnici Quebeca glasali su za ostanak u Kanadi.
Separatistički pokret neće nestati?
Ideji o neovisnoj Alberti usprotivile su se i skupine autohtonih naroda Kanade, jer njihovi ugovori o zemlji s kanadskom saveznom vladom u Ottawi prethode osnivanju Alberte kao pokrajine unutar Kanade. CBC News izvijestio je o velikom odazivu birača iz njihovih redova. Na jednom biračkom mjestu na jugu Alberte, u području u kojem živi narod Siksika, privremeno je ponestalo glasačkih listića. Biračko mjesto potom je ostalo otvoreno do iza 22 sata po lokalnom vremenu kako bi se svima koji su čekali u redu omogućilo glasovanje.
Unatoč tome, malo je vjerojatno da će referendum okončati separatistički pokret u Alberti. Uoči referenduma neki su separatistički čelnici izjavili da će nastaviti tražiti novo glasovanje čak i ako većina stanovnika Alberte podrži ostanak u Kanadi. Prema podacima koje je 16. listopada objavila agencija za istraživanje javnog mnijenja Angus Reid, 62 posto stanovnika Alberte smatra da „separatistički pokret u toj pokrajini nikada neće nestati”.
Na referendumu u Alberti biračima je postavljeno i devet drugih neobvezujućih pitanja, među ostalim o imigraciji, pristupu pokrajinskim javnim uslugama - poput obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstvene zaštite - te uvjetima za identifikaciju birača. Rezultati tih pitanja još su se postupno objavljivali.
