POVIJESNI DOKUMENT

O ovom Planu ovisi budućnost Splita: njegove starine i njegov razvoj

07.02.2016 u 08:00

Povijesna jezgra Splita

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Jelena990

Bionic
Reading

Nedavno je, bez velike pompe, na internetskim stranicama Grada Splita objavljen, recimo to bez zadrške, povijesni dokument. Riječ je o Planu upravljanja povijesnim kompleksom grada Splita s Dioklecijanovom palačom. U pitanju je opsežan znanstveni rad i elaborat na gotovo tisuću stranica, impresivan rezultat rada tima stručnjaka-volontera

Plan upravljanja povijesnom jezgrom Splita okončan je nakon pet-šest godina polemika, priprema, javnih rasprava i istraživanja znanstvenog tima koji je bio zadužen za taj važan zadatak. U tom periodu organizirana je široka javna rasprava o svim aspektima izrade Plana i uz članove znanstvene zajednice, sudjelovao je i veliki broj različitih udruga civilnog društva i predstavnici svih zainteresiranih građana.
Do potrebe za novim planskim planiranjem došlo je nakon što je 2009. godine odbačen Plan upravljanja koji je izradio izraelski stručnjak Gioia Solar. Skupo plaćeni Solarov plan nije u potpunosti odbačen i manji dio je uključen u novi Plan.

Najveći nedostaci Solarova plana bili su činjenica da nije bio u skladu s realnim životom u Palači, kao i netransparentnost narudžbe projekta nakon poništenja prethodnog natječaja. Kao zanimljivost navedimo da je izrada novog Plana počela u gradonačelničkom mandatu Željka Keruma. On je dao punu podršku projektu i Grad je financirao jedini trošak izrade Plana, opsežno sociološko istraživanje na kojem je utemeljen dokument.

Iako je sva sila neiskorištenih planova, strategija, elaborata i studija građane ove zemlje koštala milijune kuna, čini se da bi splitski Plan mogao biti izuzetak. On je rezultat velikog napora pripadnika akademske zajednice i civilne scene, redom volontera okupljenih u znanstveni tim. Poznati splitski sociolog Mirko Petrić, jedan od ključnih ljudi u znanstvenom timu, posebno ističe da je važnost izrade Plana, osim zaustavljanja nekontrolirane komercijalizacije povijesne jezgre i početka upravljanja procesima, mogućnost financiranja obnove i održavanja sredstvima iz Europske unije.

'Do sada to nije bilo moguće i Grad Split nije povlačio sredstva iz odgovarajućih EU fondova. Sada se na osnovu tog dokumenta potpuno transparentno mogu dobiti puno veća sredstva nego je to bilo ranije na lokalnoj razini', tvrdi Petrić.

Koliko UNESCO pridonosi splitskom proračunu?

U izradi Plana važno je bilo sudjelovanje civilnih i građanskih udruga na najširoj platformi. Petrić ističe podršku udruge stanovnika povijesne jezgre Splita, Genius loci. Dioklecijanovi podrumi nisu obuhvaćeni direktno Planom jer je taj prostor od prošle godine muzejska institucija unutar Muzeja grada Splita. Iznimna kvaliteta Plana je razumijevanje procesa i odnosa kulturne baštine, društvenog razvoja, ekspanzije turizma i poduzetništva. Taj ogledni dokument može osvijestiti važnost kontrole turističke monokulture, a u cilju kvalitetnijeg života, očuvanja baštine i boljeg financijskog rezultata. U dokumentu je objavljen niz istraživanja, tablica i brojčanih pokazatelja. Izdvojili bismo dva podatka. Površina pod zaštitom UNESCO-a je tek 0,33 posto površine grada, ali donosi najviše financija u gradsku blagajnu, ali i izvan toga. Od pristojbi Grad uprihodi 31 milijun kuna, a u kotar Grad se vrati samo oko 7 milijuna. Od toga jedva 2 milijuna kuna je za održavanje baštine.

On nadalje naglašava da se Planom jasno kaže i definira što i kako treba raditi. 'Grad je izvršni organ i treba osigurati institucionalni okvir za uspostavljanje mehanizma, realizaciju i monitoring Plana. U kojoj će to biti formi, to nismo izričito naveli, to mogu biti javna ustanova ili agencija, muzejska ustanova ili posebna služba, ali kako god to bude izvedeno, Plan je puni okvir i sadržaj koji se može i treba provesti', istaknuo je Mirko Petrić.

S obzirom na količinu materije koja je obrađena multidisciplinarno, razmatrani su svi mogući aspekti, od analize trenda iseljavanja stanovništva u povijesnoj jezgri, utjecaja turizma na baštinu do zaštite baštine i njene važnosti za ekonomske trendove i poslovanje. Dokument je dragocjeni izvor i svojevrsni katalog svih mogućih informacija o iznimnoj kulturnoj i graditeljskoj baštini Splita.

Primjenom Plana upravljanja, procesi razvoja turizma i prometa u Splitu će biti bolje kontrolirani, a samim tim će biti bolji ekonomski rezultati i profit. Petrić na jednom mjestu navodi da se u kaotičnoj situaciji bez kontrole novac od velikog i nekontroliranog rasta turizma zapravo prelijeva izvan te sredine u korporativne sfere. Bitan element Plana je i ostvarivanje sklada između svih sudionika života i poslovanja u povijesnoj jezgri grada i grada u cjelini. Time su gradske službe i konzervatori dobili u ruke alat kojim se može reducirati devastacija i degradacija prostora u povijesnoj jezgri.

U dokumentu se jasno navodi da je institucionalni okvir za realizaciju Plana upravljanja povijesnom jezgrom Ministarstvo kulture i Gradska uprava Splita. Konzervatorski odjel u Splitu je zapravo državna institucija i Ministarstvo kulture, koje trenutno nije dio ovog procesa, već će se morati uključiti. Plan je izrađen jer je to kriterij koji mora zadovoljiti grad pod zaštitom UNESCO-a. Pri tome, UNESCO ne zanima kako će se plan ili institucija zvati, njih zanima postojanje sustava zaštite baštine.

Plan može biti i vrlo poučno štivo za ostale gradove u Dalmaciji koji se tek suočavaju s problemima depopulacije u povijesnoj jezgri, komercijalizacijom baštine i ekspanzijom turističke monokulture. Pri tome treba naglasiti da ovo nije dokument u konfliktu s turizmom, već mu omogućuje kvalitativni iskorak u pozicioniranju Splita u vrhunsku destinaciju. Na kraju, možda najveća kvaliteta Plana upravljanja je metodologija, znanje i iskustvo koje Split može kao know-how ponuditi na tržištu Europe.