Na najveći iznos, 8, 2 milijuna eura, zadužuje se Splitsko-dalmatinska županija. Zadužuje se kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) kako bi financirala više kapitalnih projekata energetske obnove škola i sportskih dvorana.

Među njima je energetska obnova sportske dvorane Osnovne škole prof. Filipa Lukasa u Kaštelu Starom, kao i obnova te škole te obnova školske sportske dvorane u Sinju.

U planu je energetska obnova Srednje strukovne škole i Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića u Makarskoj te Ekonomske i upravne škole u Splitu.

Energetski će obnoviti i nekadašnji Građevinsko-školski centar (GŠC) - Centar usmjerenog obrazovanja (CSŠ) u Splitu, kao i OŠ Stjepana Radića u Imotskom, OŠ Trilj te Tehnička i industrijska škola Ruđera Boškovića u Sinju.

Županija će kredit otplaćivati deset godina bez počeka, u jednakim polugodišnjim ratama, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 1,88 posto.

Kredit od šest milijuna eura za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće

Požeško-slavonska županija dobila je odobrenje za kredit od šest milijuna eura kod Privredne banke Zagreb koji će koristiti za financiranje kapitalnog projekta "Regionalni distribucijski centar za voće i povrće".

Rok otplate je deset godina, bez počeka, u jednakim tromjesečnim ratama, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 2,39 posto.

Spomenuti Centar imat će kapacitet 3.004 tone, a čini ga šest komora s ULO (Ultra Low Oxygen) sustavom za voće (jabuka, kruška) kapaciteta 1248 tona, osam „minusnih“ komora za smrznuto voće (višnje, trešnje i šljive) kapaciteta 1382 t i dvije „plusne“ komore za povrće kapaciteta 374 t.

Centar će sadržavati opremu i prostore za prihvat, obradu, sortiranje te pakiranje voća i povrća, uredski i laboratorijski prostor, prostor za djelatnike te za skladištenje ambalaže. Bit će opremljen i postrojenjem za liofilizaciju, koje se odnosi na primarnu preradu te softverskim praćenjem ukupne proizvodnje, navodi se na mrežnoj stranici županije.

Mali Lošinj završava vrtić, Rešetari niz projekata

Grad Mali Lošinj zadužuje se kod HBOR-a u iznosu od 1,8 milijuna eura kako bi mogao financirati završetak izgradnje modularnog dječjeg vrtića.

Rok otplate kredita je 15 godina bez počeka, u jednakim mjesečnim ratama, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 3,39 posto.

Općina Rešetari također se zadužuje kod HBOR-a u iznosu od 1,13 milijuna eura kako bi mogla financirati energetsku obnovu društvenih domova u Adžamovcima i Zapolju te izgradnju šetnice uz potok Rešetaricu i hortikulturalno uređenje obuhvata zahvata.

Financirat će i rekonstrukciju i opremanje velikog nogometnog igrališta s prirodnom travom u Gunjevcima, izgradnju polivalentnog školskog igrališta u Rešetarima i pješačkog mosta preko potoka Rešetarica u naselju Rešetari sa spojem na nogostup.

Tu je i adaptacija i opremanje zgrade predškolskog odgoja, izgradnja infrastrukture unutar poduzetničke zone u Rešetarima, prepokrivanje krovišta na društvenom objektu u Rešetarima, izgradnja sustava odvodnje u Ulici kralja Krešimira u Rešetarima te dodatna ulaganja u kvalitetniju provedbu programa "Zaželi".

Općina će kredit otplaćivati deset godina, uključujući godinu počeka, u jednakim tromjesečnim ratama, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 3,16 posto.

Institut Hrvoje Požar ulaže u energetsku obnovu poslovne zgrade

Suglasnost za zaduženje u iznosu od milijun eura dobio je i Energetski institut Hrvoje Požar radi financiranja energetske obnove poslovne zgrade u Savskoj ulici 163 u Zagrebu.

Naime, Institut je od 2023. do 2024. godine proveo investicijsko ulaganje u energetsku obnovu vlastite zgrade ukupne vrijednosti 1, 8 milijuna eura, od čega je s 1, 2 milijuna eura bespovratnih EU sredstava financirana većina ulaganja.

Međutim, preostali iznos, koji je obuhvaćao razlike u iznosima cijena materijala i radova u građevinskoj industriji u odnosu na inicijalni plan, a za što nisu bila osigurana bespovratna sredstva, te nepredviđene troškove, financiran je vlastitim sredstvima u iznosu 600.000 eura.

To je ugrozilo likvidnost poslovanja Instituta, navedeno je u odluci Vlade, pa je za dio planiranih mjera procijenjene vrijednosti 400.000 eura provedba odgođena radi nedostatka sredstava, zbog čega je Upravno vijeće utvrdilo potrebu za dugoročnim investicijskim kreditom radi stabilizacije likvidnosti i dovršetka energetske obnove.

Kao najpovoljnija, odabrana je ponuda Erste&Steiermärkische Banke te se Institut kod nje i zadužuje na 10 godina.

Kredit će otplaćivati u 40 jednakih tromjesečnih rata, s dospijećem prve rate 30. lipnja 2027. godine, uz fiksnu kamatnu stopu od 3,35 posto godišnje.