Ležaljke i suncobrani ne smiju zauzeti cijelu plažu, prolaz uz more mora ostati slobodan, a građanima nitko ne smije zabraniti korištenje dijela pomorskog dobra koji nije obuhvaćen dozvolom. Načelnici Milne i Supetra podsjetili su građane na pravila i kazne za njihovo kršenje
Ljetni mjeseci ponovno su otvorili pitanja o tome što je dopušteno na hrvatskim plažama, tko smije postavljati ležaljke i suncobrane te može li netko udaljiti građane s dijela obale.
Načelnik Milne Frane Lozić na Facebooku je objavio pregled prava građana na pomorskom dobru, a istu je objavu podijelila supetarska gradonačelnica Ivana Marković.
U objavi se ističe da pomorsko dobro nije privatno vlasništvo. More, morska obala i javne plaže opće su dobro od interesa za Republiku Hrvatsku te ih svi imaju pravo koristiti pod jednakim uvjetima, u skladu sa zakonom.
vezane vijesti
Ležaljke ne smiju zauzeti cijelu plažu
Ležaljke i suncobrani mogu se postavljati samo uz važeću dozvolu i na prostoru određenom planom upravljanja pomorskim dobrom grada ili općine. No dozvola za iznajmljivanje ležaljki ne daje pravo na zauzimanje cijele plaže. Oprema se ne smije postavljati izvan odobrenog prostora, a uz more mora ostati slobodan prolaz.
Građanima se ne može zabraniti korištenje dijela plaže koji nije obuhvaćen važećom dozvolom.
'Nitko vas nema pravo udaljiti s javne plaže niti vam zabraniti korištenje dijela pomorskog dobra koji nije obuhvaćen važećom dozvolom', navodi se u objavi.
Ako netko građanima prijeti, vrijeđa ih, fizički ih sprječava ili ih pokušava udaljiti s javne plaže, savjetuje se da odmah nazovu policiju na broj 192.
Fotografirajte stanje i zabilježite lokaciju
Građanima se preporučuje da prije prijave nepravilnosti fotografiraju stanje, zabilježe točnu lokaciju, datum i vrijeme te ukratko opišu problem. Prva adresa za prijavu trebali bi biti pomorski ili komunalni redari grada ili općine. Pomorski redar nadzire korištenje pomorskog dobra, utvrđuje nepravilnosti, naređuje njihovo uklanjanje te može pokrenuti prekršajni postupak.
Lučkoj kapetaniji slučaj se može prijaviti ako je riječ o povredi propisa iz njezine nadležnosti, a Državnom inspektoratu kada postoji sumnja na nezakonito korištenje pomorskog dobra ili kada nadležna tijela ne poduzimaju potrebne mjere.
Odgovornost imaju i gradovi i općine
U objavi se naglašava da odgovornost nije samo na korisnicima dozvola te da su gradovi i općine dužni organizirati pomorsko redarstvo i nadzirati korištenje pomorskog dobra.
Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, svaka jedinica lokalne samouprave mora imati najmanje jednog pomorskog redara ili zajednički organiziranu službu s drugim gradovima i općinama.
Ako lokalna vlast ne osigura pomorsko redarstvo ili ne izvršava propisane obveze, odgovorna osoba može biti prekršajno kažnjena iznosom od 1300 do 6000 eura.
Kazne mogu dosegnuti 33.000 eura
Za nezakonito korištenje pomorskog dobra ili postupanje protivno izdanoj dozvoli propisane su visoke novčane kazne.
Ovisno o vrsti prekršaja, pravna osoba može biti kažnjena iznosom do 33.000 eura, obrtnik do 10.000 eura, a fizička ili odgovorna osoba u pravnoj osobi do 6000 eura.
'Pomorsko dobro nije ničiji privatni posjed. More i obala pripadaju svima. Nitko nema pravo prisvojiti plažu, zatvoriti prolaz ili građanima uskratiti pravo na korištenje pomorskog dobra protivno zakonu', zaključuje se u objavi.
