Pusić je na tribini, održanoj u četvrtak uvečer na Fakultetu političkih znanosti, izrazio 'čuđenje ponašanjem' ne samo političara, nego i ljudi visokog, posebice pravnog obrazovanja, nakon izricanja presude Gotovini i Markaču. 'Oni su izdali struku, ali i moralne principe jednog građanskog i demokratskog društva', ustvrdio je Pusić.

Po Pusićevu mišljenju 'presude su bile očekivane za one koji su pratili suđenje' i za njega su 'mediji ozbiljno zakazali, ne iz neznanja, nego zbog donošenja isključivo mišljenja odvjetnika optuženih'. 'Obrana je davala pristrane informacije u korist svojih branjenika, pa su mediji oslobađajuću presudu držali gotovom stvari.

Pravnici iz GOLJP-a su se, iz onoga što su znali, uvjerili da je bilo drugačije, pa se procjenjivalo da će Gotovina dobiti između 15 i 20 godina', rekao je Pusić okupljenim studentima, profesorima i građanima.

'Neosjetljivost na zločin najveći je hrvatski problem u odnosu s Haagom', smatra Boris Pavelić, novinar Novog lista i jedan od autora knjige o generalu Gotovini, koji je također sudjelovao na tribini. Po njemu, 'nisu problem sami zločini, nego je problem odnos prema zločinu'.

'Mediji su svojedobno bili najzaslužniji za otkrivanje zločina, a onda i za njihovo poricanje. U onoj mjeri u kojoj su '95. bili euforični, danas rade poricanje', ukazao je Pavelić, uz opasku da postoje i objektivni problemi u praćenju suda u Haagu. Osim činjenice da je angažiranje stalnog sudskog izvjestitelja vrlo skupo, pa je jednostavnije pitati odvjetnike, upozorio je i na 'autizam' Haaškog suda te nemogućnost komunikacije s tužiteljima i Sudom.

Za sociologa rata Ozrena Žuneca, profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu i trećeg sudionika tribine, razmišljanje da sud u Haagu piše povijest je potpuno krivo. Podsjetio je na politički kontekst i okolnosti stvaranja i propasti tzv. Krajine, aspekte političke odluke da se krene u oslobađanje okupiranih krajeva i učinkovitost vojne akcije te prokomentirao ponašanje Haaškog suda.

'Hrvatska je nakon Oluje trebala zaštititi oslobođeno područje. Ako su crkve čuvane, a nije spaljena ni srušena ni jedna, druge objekte, prostor i ljude nitko nije čuvao. Nažalost, nakon svakog rata ili katastrofe ljudi idu u pljačku, osvetu ili ubijaju slabe', rekao je Žunec.

Iako pozvani, na tribinu Udruge Poligraf nazvanu 'Između činjenica i politizacije u svjetlu haških presuda' nije došao nitko iz kruga pravnika. Uglavnom su se pravdali drugim obvezama.