Trovanje ugljičnim monoksidom Nikoline Ristović i njezine kćeri u fokus je stavilo pitanje sigurnosti plinskih instalacija i trošila u kućanstvima. Tihi ubojica, kako tepaju ovom plinu, u Europi prosječno godišnje ubije više ljudi nego sida ili rak kože. Trebamo li stoga nabaviti detektor ugljičnog monoksida, kao što je Ristović apelirala? Na to pitanje odgovorio nam je Zvonko Rumenjak, sudski vještak za utvrđivanje uzroka požara i tehnoloških eksplozija koji se u svojoj 30-godišnjoj praksi susreo s nizom sličnih slučajeva

Naglašava da detektori ugljičnog monoksida imaju svoju svrhu sigurnosti kod atmosferskih plinskih bojlera. Ipak, to nipošto nije dovoljno.

'Detektor neće pomoći da do povrata plinova ne dođe, no dat će signal. Bitno je osigurati dovoljnu količinu zraka za pravilno izgaranje plina - da postoji prozor koji se otvara u kupaonici, rešetka na vratima, da su vrata podrezana, da u prostoriji nema fasadnog ventilatora koji izvlači zrak… Treba osigurati dovoljnu količinu zraka za pravilno izgaranje plina', pojašnjava Rumenjak.

Kaže da ne postoji obveza ugradnje detektora ugljičnog monoksida ni kod nas, a koliko mu je poznato, ni u drugim europskim zemljama.

'Nema zakonske regulacije. No ako je sve ispravno, onda nemamo problema. Što ako detektor nije ispravan? Onda bismo morali kupiti još jedan detektor da kontrolira prvi i tako unedogled', karikira.

Apelira na odgovornost i instalatera i servisera i korisnika.

Kakav detektor ugljičnog monoksida kupiti?

Na našem tržištu moguće je kupiti velik broj detektora raznih proizvođača i cijena. Za njih ćete izdvojiti od 150 do 500-tinjak kuna. Na što je bitno obratiti pažnju? Da je proizvod sukladan standardiziranoj normi Europske unije EN 50291 za detektore ugljičnog monoksida s obzirom na to da EU ima najstroži standard na svijetu po pitanju detekcije ovog plina.

Ova se naprava obično postavlja u prostoriju u kojoj imate bojler uz jasna pravila o visini na koju se postavlja i udaljenost od peći ili bojlera. Detektor možete postaviti sami, s time da se držite uputa proizvođača.

Detektor se može postaviti i u prostorije u kojima nema plinskih trošila. Ako ga npr. postavljate u spavaću sobu, onda ga postavite u visini kreveta. U dnevnoj sobi trebao bi biti u razini glave kada ste u sjedećoj poziciji. U dječjoj sobi detektor se postavlja u visinu djetetove glave.

Naime građani bi najmanje jednom godišnje trebali dogovoriti pregled bojlera, a Rumenjak smatra da bi idealno bilo obaviti to i dva puta godišnje, jednom prije sezone grijanja, drugi put nakon nje.

'Serviser treba opisati sve radnje koje je obavio, a ne samo napisati: bojler je servisiran prema pravilima tehničke struke. Što to znači?! On bi trebao napisati je li očišćen plamenik, što je sve provjereno i što je sve radio, dati upute korisniku o pravilnom korištenju i to je to', kaže naš sugovornik.

'U ovom slučaju, o kojem govorimo, očito serviser nije bio stručan, bio je brzoplet i neodgovoran', smatra.

Naglašava kako je bitno znati razliku u vrsti plinskih trošila koja imamo u kućanstvima.

Servisiranje plinskog bojlera Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Koje vrste plinskih trošila postoje?

Plinska trošila vrste A su plinske peći koje obično imamo u kuhinji. One uzimaju zrak iz prostora u kojem se nalaze i dimni plinovi ostaju u prostoriji u kojoj se nalaze.

Plinska trošila vrste B su ona koja zrak za izgaranje uzimaju iz prostora u kojem se nalaze i imaju izrađen sustav za odvod dimnih plinova. To su plinski bojleri koji imaju otvoreno ložište, što se još zove atmosfersko ložište, te njih kolokvijalno zovemo atmosferski bojleri.

Tihi ubojica

Prema stopi smrtnosti od 2,24 na svakih 100.000 osoba u Europi, ugljični monoksid godišnje ubije više ljudi nego sida (2,0) ili rak kože (2,1), a nešto manje od zlouporabe alkohola (2,6), prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji Europe.

Plinska trošila vrste C su ona koja imaju zatvoreni sustav. Zrak za izgaranje plina uzimaju iz okoliša i imaju izrađen sustav za odvod dimnih plinova u okoliš. Dakle ona bi trebala biti bezopasna, a u tu kategoriju spadaju kondenzacijski bojleri.

Iz informacija dostupnih iz policijskog izvješća, zaključuje da se u spomenutom incidentu radi o bojleru koji spada u vrstu B. Takve je bojlere već neko vrijeme zabranjeno proizvoditi i postavljati, no oni koji su instalirani, smiju se koristiti i nema zabrane njihove uporabe.

Takvi bojleri, pojašnjava, imaju i osjetnik povrata dimnih plinova.

'Kada bi eventualno dimnjak bio začepljen ili u drugim uvjetima kada nema omogućenog dovoda zraka za izgaranje (ako vam u kupaonici nije otvoren prozor ili ako kupaonica nema prozora, onda vrata na njoj moraju biti podrezana i imati rešetku, ako imate fasadni ventilator koji izvlači zrak), osjetnik povrata dimnih plinova reagirao bi i ugasio bojler.

S obzirom na to da je policija objavila da je 'obavljenim očevidom u Jurjevskoj ulici u Zagrebu utvrđeno je da je do trovanja ugljičnim monoksidom došlo najvjerojatnije jer je dimovodna cijev u potpunosti bila odvojena od plinskog fasadnog aparata', Rumenjak kaže da su u ovom slučaju dimni plinovi izlazili izvan sustava i povrat dimnih plinova bio je izvan dosega osjetnika.