ZAKLADA KONRAD ADENAUER

Nijemci hvale Plenkovića, o Grabar Kitarović i Bernardiću ni slova

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 01.02.2017 12:59
  • Objavljeno 01.02.2017 u 12:53
andrej plenković

andrej plenković

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

U izvještaju hrvatskog ureda Zaklade Konrad Adenauer, inače bliske njemačkim demokršćanima, analizira se prvih sto dana vlade Andreja Plenkovića te se postavlja pitanje je li on postavio novi smjer hrvatske politike

‘U protekloj godini vidjeli smo hrvatsku Vladu s najkraćim mandatom u povijesti zemlje. Devet mjeseci poslije imenovanja menadžera Tihomira Oreškovića za premijera nove vrste koalicije HDZ-a i Mosta 22. siječnja - od toga četiri mjeseca tehničke vlade - uslijedilo je razrješenje 13. hrvatske Vlade novim miješanjem karata u koaliciji, ovaj put predvođenoj na prijevremenim izborima 11. rujna uspješnim kandidatom HDZ-a Andrejom Plenkovićem’, piše na početku izvještaja Zaklade Konrad Adenauer o prvih sto dana Plenkovićeve vlade, koji potpisuje dr. Michael A. Lange, voditelj ureda Zaklade u Zagrebu.

Ističe se kako je Plenković na početku svoga premijerskog mandata izjavio da će se njegova vlada baviti postizanjem ‘stabilnog i održivog gospodarskog rasta te stvaranjem radnih mjesta kako bi se zaustavio odlazak mladih iz zemlje'. ‘Obećao je hrvatskim građanima i poreznu reformu, saniranje proračuna te smanjenje javnog duga kako bi se time poboljšala investicijska i poslovna klima u zemlji, što bi međunarodne rejtinške agencije potaknulo na bolje ocijene Hrvatsku kao mjesto za poslovanje’, podsjeća izvještaj te postavlja pitanje što se na temelju prvih sto dana može prepoznati kao prioriteti Plenkovićeve vlade.

Porezna reforma - ispunjeno reformsko obećanje

Zaključuje se da Plenkovićeva vlada vodi zemlju koja se polako gospodarski oporavlja, zahvaljujući i izvrsnoj turističkoj sezoni u kojoj je Hrvatska profitirala zbog turbulencija na nekim drugim popularnim destinacijama, poput Turske i sjeverne Afrike, te da su od ‘jake sezone profitirali i drugi gospodarski sektori’. Napominje se da je Vlada uspjela složiti budžet koji poštuje mastriške kriterije, tj. ima planirani deficit manji od tri posto. Porezna reforma koja je stupila na snagu 1. siječnja 2017. opisuje se kao ‘ispunjeno reformsko obećanje’ te se sveukupno pozitivno ocjenjuje ekonomska politika nove Vlade.

Kada je pak riječ o vanjskoj politici, u izvještaju Zaklade Konrad Adenauer naglašava se kako je ‘prošla konzervativna vlada pod vodstvom inoministra Mire Kovača započela novi smjer vanjske politike, tj. okretanje pozornosti prema susjednim državama koje su u procesu ulaska u EU’, što je zapravo pozitivna ocjena okretanja Hrvatske regiji i potpuno je suprotno onome što HDZ već nekoliko godina govori u predizbornim kampanjama. Smatra se da se prema susjedstvu ‘Milanovićeva vlada odnosila kritično i odbojno’, dok se nova Vlada postavlja konstruktivno. Spominje se i da je novi ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier kao prioritet postavio politiku prema Bosni i Hercegovini, tj. očuvanju njena teritorijalnog integriteta i ulaska u EU. Plenkovićeva vlada smatra BiH ‘najslabijom karikom nestabilnih i izbjegličkom krizom uzdrmanih susjednih država’.

U izvještaju se navodi kako Plenković pozitivno ocjenjuje svojih prvih sto dana na vlasti, a s time se slaže lider drugog partnera u koaliciji, Božo Petrov, predsjednik parlamenta. 'Lider opozicijskog SDP-a vidi sve to suprotno’, konstatira se u tekstu, u kojem se - indikativno - uopće ne navodi ime Davora Bernardića. Spominju se i izjave analitičara Luke Brkića i Damira Novotnyja te kritike sindikata koji ‘smatraju da Vlada ne ide u dobrom pravcu’, kao i civilnih udruga, koje su negativno reagirale na najave privatizacije dijela HEP-a.

Ina kao najveći izazov u 2017. godini

Kao važan događaj navodi se proslava 25. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske te Plenkovićeva konstatacija da građani mogu biti zadovoljni razvojem zemlje u proteklih četvrt stoljeća. Vlada se u 2017. nada još snažnijem rastu gospodarstva i boljoj turističkoj sezoni te smanjenju nezaposlenosti prema 10 posto. ‘Tekuću godinu obilježit će i odluka o budućem angažmanu Hrvatske u mađarsko-hrvatskom energetskom koncernu MOL/Ina, pri čemu je trenutni cilj hrvatske Vlade otkupom dionica povratiti kontrolu nad Inom’, piše u izvještaju Zaklade Konrad Adenauer. Izazov za Plenkovićevu vladu u 2017. je i popraviti ‘mnogim problemima opterećene’ odnose sa susjednim državama jer bi Hrvatska kao članica EU-a trebala imati ‘posredničku ulogu’ u regiji.

Konačno imenovanje veleposlanika u Moskvi

Zanimljivo, spominje se i hrvatska reakcija na novog američkog predsjednika Donalda Trumpa te se citira ministra vanjskih poslova Stiera koji smatra da će u Trumpovoj administraciji biti dosta zagovornika transatlantizma te da nema razloga za brigu. Predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović se uopće ne spominje, unatoč njezinom putu u SAD. Dodaje se i kako će nakon dvije i pol godine Hrvatska imenovati veleposlanika u Moskvi te da Stier želi poboljšati odnose s Rusijom. Posebno je poglavlje šestostraničnog izvještaja posvećeno ‘neriješenim graničnim konfliktima’ Hrvatske sa Slovenijom, BiH, Crnom Gorom i Srbijom, a tekst završava navođenjem istraživanja javnog mnijenja koja pokazuju da se HDZ-u povećava podrška.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!