ODGOVOR SVJETSKOJ BANCI

'Nije vrijeme za rebalans proračuna'

Ivan Šuker

Ivan Šuker

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Andrej Svoger

Vlada neće pokleknuti pred sve učestalijim zahtjevima domaće javnosti za hitnim rebalansom proračuna. Dio ekonomista, stručne javnosti, poslodavaca, pa i sindikata od vlasti zahtijeva da što prije krene u rebalans proračuna, koji se zapravo traži od samog početka godine. No, na sve zahtjeve javnosti iz Vlade i dalje odgovaraju da rebalans nije upitan, ali do njega još neće doći

I Svjetska banka je na ovotjednom redovitom godišnjem predstavljanju izvješća o stanju u deset novih članica Europske Unije i Hrvatskoj, naglasila da je Hrvatskoj potreban rebalans proračuna, piše Novi list

Međutim, predstavnici Svjetske banke u Hrvatskoj nisu željeli kalkulirati niti Vladi savjetovati kada to treba napraviti. Vrlo jasno su poručili da vrijeme rebalansa ovisi o trenutku kada će vlast procijeniti da raspolaže svim kvalitetnim informacijama o izvršavanju proračuna. No, istovremeno Svjetska banka ističe da će rebalans biti teže napraviti što se duže čeka, ali i da je pitanje trenutka odluka koju donosi Vlada kao što je i njena odluka hoće li zatražiti pomoć MMF-a ili ne.

U osnovi, predstavnici Svjetske banke poručili su ono što i sami članovi Vlade govore već duže vrijeme. Čekaju se referentni pokazatelji prije no što se krene u akciju rebalansa proračuna.

'Nikada nismo rekli da rebalansa neće biti. Pa imamo ga svake godine', poručuje Ivan Šuker, ministar financija, ponavljajući da treba proći nekoliko mjeseci prije no što se krene u rebalans.

Nacionalno vijeće za konkurentnost (NKV) Vladi je, primjerice, poručilo da nema vremena za odlaganje niti izbjegavanje suočavanja s teškim potezima jer svakim izgubljenim danom situacija postaje teža. Hrvatska tako, poručuje NKV, u kojem djeluju četiri ključna društvena partnera – poslovna i akademska zajednica, sindikati i Vlada – nužno i neodložno mora pristupiti uravnoteženju proračuna, kako središnje tako i šire države, kako bi izbjegla ozbiljne i dugoročne negativne posljedice krize. I ekonomist Dražen Kalogjera ističe da se u zadnje vrijeme situacija zaoštrila te da negativni efeti svjetske krize dolaze na naplatu.

– Sve odmah treba napraviti. Ja ne bih bježao od rebalansa proračuna ako on bude u funkciji stimuliranja poduzetnika da ne reduciraju svoje aktivnosti, poručuje Kalogjera. I dok iz Vlade kažu da bi rebalans proračuna u ovom trenutku bio preuranjen te da bi se za nekoliko mjeseci možda moglo pokazati da je napravljena greška, Kalogjera smatra da se ne treba plašiti takvog poteza jer je ključno osigurati likvidnost u zemlji.

Ovotjedne ocjene Svjetske banke, naime, potvrđuju, i sve dosadašnje prognoze što bankarskih analitičara, što MMF-a, a što središnje banke. Ona je prije dvadesetak dana ocijenila da će manjak središnjeg državnog proračuna u ovoj godini, umjesto predviđenih 0,88 posto, iznositi najmanje 3 posto, i to prema optimističnoj procjeni da neće biti pada BDP-a. No, HNB je ocijenio i da su prognoze pojedinih institucija o padu BDP-a između jedan i dva posto dosta realne te bi manjak mogao biti i veći, pa će radi očuvanja financijske stabilnosti država morati smanjiti potrošnju i zadržati deficit na razini koja se može financirati.

Svjetska banka u friškijim projekcijama ističe da bi se deficit, ne smanji li država proračunske rashode, uz planiranih 2,2 milijarde kuna morao dodatno povećati za 3,5 milijardi kuna. Ukupno, riječ je o gotovo šest milijardi kuna.

Sva ta predviđanja otklanjaju mogućnost da bi se Hrvatska iz krizne 2009. godine mogla izvući samo s lakšim ogrebotinama i ukazuju na potrebu povlačenja hitnih poteza za očuvanje stabilnosti. No, da u ovoj godini ne predstoje lokalni izbori, Vlada bi možda na poruke javnosti drugačije reagirala.

Bolni rezovi koji bi mogli uslijediti rebalansom proračuna – poput smanjenja proračunskih plaća – za vlast svakako ne bi predstavljali popularnu mjeru pred lokalne izbore. Vlada, od premijera do njegovih suradnika, uporno ponavlja da rebalansom proračuna u pitanje neće doći plaće i socijalna davanja, ali ni infrastrukturni objekti koji su stručnoj javnosti »trn u oku«. Kako će se rebalansu proračuna pristupiti vjerojatno bliže lipnju, moguće je i da tada i sama vlast odustane od onog što sada čvrsto brani, s obzirom da se mjesečno mijenjaju i prognoze za ovu godinu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi