JOSIP KREGAR U 'KARTAMA NA STOL'

Ne bih se iznenadio da Jadranka Kosor priđe Josipoviću, ali...

  • Autor: Goran Flauder
  • Zadnja izmjena 04.06.2015 18:01
  • Objavljeno 04.06.2015 u 18:01
Josip Kregar

Josip Kregar

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

'U Hrvatskoj nedostaje strpljenja, političke mudrosti i pameti, što je posljedica djelovanja dviju vladajućih političkih stranaka. Zbog sve jače polarizacije i sve težih međusobnih uvreda, tiha i pasivna većina u Hrvatskoj se u politici tih blokova ne može prepoznati. Građanima se takva politika gadi i kako bi tomu stali na kraj, osnovali smo Hrvatsku naprijed – progresivni savez', rekao je Josip Kregar, potpredsjednik stranke, gostujući u Kartama na stol Osječke televizije

Ime stranke mu se isprva nije svidjelo, jer smatra da ono mora simbolizirati i političku platformu, što je vrlo teško definirati u nekoliko riječi. No, nastavak 'Progresivni savez' pokazuje otvorenost inicijative i poziv svima koji doprinose napretku, pa mu je naposljetku ipak postalo prihvatljivo. Ako bi je morao ukratko politički pozicionirati, onda bi to bilo ovako:

'Mi nećemo graditi program na prošlosti, isključivosti i mržnji, nego na suglasnosti, redu i napretku.

Narodni zajam

Kregar očitava i pojedine znakove oporavka hrvatskoga gospodarstva, ali smatra da su nam potencijali puno veći. Neobjašnjivo mu je kako zemlja koja želi investicije podnosi da banke imaju veću štednju, nego ulaganja i tvrdi da je nužno potaknuti investicije.

'Svojedobno je bivši ministar Slavko Linić iznio meni vrlo prihvatljivu ideju raspisivanja narodnog zajma. Moramo pokrenuti sve snage u Hrvatskoj, a ne nadati se čudima iz Europskih fondova i velikim investitorima izvana. Zašto se to dosad nije dogodilo? Mislim zato što to ne odgovara bankama! One bi izgubile prirodni monopol plasiranja novca i kredita, a ovdje bi se u toj ulozi pojavili građani', ocjenjuje dr. Kregar.

Kaže da je kod donošenja odluke o uvođenju narodnog zajma velik problem strah od nepovjerenje građana prema vlasti, jer narod se osjeća prevarenim i opljačkanim. Ali misli i da se to može riješiti određivanjem uvjeta i povlastica zajmoprimcima. Sjeća se Zajma za izgradnju autoceste Zagreb – Split, kada si je kuponima kupio prvo odijelo i kravatu. Nije se, kaže, računalo samo na domoljublje, nego i na porezne i druge beneficije što su išle uz zajam. Zato država u takvom slučaju može ponuditi više od banaka i njihovih malih kamata na oročene uloge.

Kregar je ogorčen i učincima primjene zakona i ugovora koji stvaraju velike društvene i ljudske drame.

'U pravu postoji klauzula 'rebus sic stantibus' (promjenljivih uvjeta) prema kojoj u novim i promijenjenim uvjetima odredbe ugovora treba preispitati. Dakle, zakone i ugovore treba preispitati jer se situacija promijenila! Banke, međutim, najveći pritisak osjećaju zbog sve većeg postotka i broja nenaplativih kredita. One su već u panici, jer mali dug je problem dužnika, a veliki problem banke', predlaže potpredsjednik Hrvatske naprijed – progresivnog saveza promjenu zakonskih i ugovornih odredbi.

Iskustvo poraza

Josip Kregar predlaže i dogovor o novom izbornom modelu: 'S Jadrankom Kosor i Gvozdenom Flegom, koji ne odgovaraju mom političkom profilu, već sam potpisao prijedlog takvog zakona, ali nije prošao jer nije odgovarao velikim strankama. Ne bih se iznenadio kada bi i gospođa Kosor, koja je u dobrim odnosima s Ivom Josipovićem, ušla u naš Progresivni savez, ali mislim da je njezina ambicija ipak veća i da se ona priprema osnovati blok manjih stranaka ili svoju vlastitu stranku. Njezin politički razvoj smatram pozitivnim i u njemu naglašavam razum i mudrost gotovo kao parolu, što njezina bivša stranka nije imala.'

Upozorava na nakanu velikih političkih stranaka, da udave male, da izborna pravila i promidžbu postave tako da male stranke nemaju isti tretman kao velike. Zato tvrdi da su morali krenuti na vrijeme s osnivanjem nove stranke.


'Nije dosta formirati stranku s jednom točkom djelovanja, nego treba voditi brigu o cjelini politike. Ne smije se težiti tomu da se zadovolje svi interesi i sve skupine u društvu, kao što je u predsjedničkoj kampanji učinio gospodin Josipović. On je toga svjestan i tu grešku neće ponoviti. Time je htio pokazati otvorenost prema svima, a to je postala slaba točka kampanje i izgubio je identitet.

Čovjek koji se bavi politikom mora imati iskustvo gubitka, a ne samo pobjede. Pobjeda je često samo privid velike moći. Usprkos gubitka izbora, Josipović je treći po popularnosti u istraživanjima javnog mnijenja. To je veliki kapital i obveza prema onima koji su za njega glasali. Ljudi će se morati odlučivati za osobe koje nude veću stabilnost i ostavljaju dojam poštenja i odgovornosti, a ne samo za one koji nude obećanja.

Mi ćemo nastojati pridobiti i druge u Saboru, ne kako bismo osnovali klub, nego da zajednički djelujemo na nekim temama. Tu ne postoje čvrste stranačke granice i bio je velik napor vodstava političkih stranaka kako bi se spriječila podrška promjenama izbornog zakona. Bio sam jedan od potpisnika tih promjena i u osobnom kontaktu zastupnici svoje simpatije nisu mogli prikriti, ali kod glasanja nije bilo tako. '

Večera kod Karamarka?

Na pitanje kako tumači izjavu Tomislava Karamarka u jednom intervjuu o potrebi obračuna s 'crvenim vragovima', a odmah zatim poziva Zorana Milanovića na dogovor oko zajedničke platforme za izlazak zemlje iz krize, te Milanovića za javno sučeljavanje, Kregar kaže da to jednostavno ne razumije i pripisuje lošim savjetima stručnjaka za odnose s javnošću.

'To smanjuje vjerodostojnost na obje strane. Sve dok na taj način Karamarko proziva 'crvene vragove', HDZ se neće moći nazivati strankom centra. Kada nudi razgovore praktički bez ikakvih uvjeta u diskretnim okolnostima gdje se neće znati što su se dogovorili, ostavlja dojam da bi radio na račun nekog trećeg. Zašto Karamarko jednostavno ne bi pozvao Milanovića k sebi na večeru? Milanović zove Karamarka na sučeljavanje jer uživa u svojoj nadmoći nad konkurentom kojega doživljava protivnikom. Ako je Milanović i elokvantniji od Karamarka i nekoliko ga je puta utišao u saborskoj raspravi, ovaj je bolji organizator i ima veći utjecaj u svom biračkom tijelu', tumači Kregar i sjeća se posjete švedskih političara 1990. godine koji su u Hrvatsku došli kao savjetnici.

'Mi smo tek gradili sustav nakon prvih izbora. Rekli su nam da im to u Ustavu ne piše, ali da svakog četvrtka njihov premijer i šef oporbe ručaju zajedno. Tada nam je to izgledalo smiješno. Danas mi izgleda korisno.'

Napadajući u tom intervjuu njegova prijatelja i kolegu, Žarka Puhovskog, da ne voli Hrvatsku – na što mu je Puhovski odgovorio da nije volio niti Jugoslaviju te da je vrlo opasno voljeti državni aparat – Kregar kaže da se u demokratskim državama protivnici ne traže među književnicima, filozofima i teoretičarima. To vrijedi i za Iran i 'Sotonske stihove' ili za neka druga razdoblja boljševizma ili fašizma. To je sasvim neukusno i nepotrebno.

Glede odluke 'Etičkog sudišta' kojom su neki intelektualci desne političke provenijencije (Zvonimir Šeparović, Josip Jurčević, Zdravko Tomac, Zvonimir Hodak…) 'osudili' Ivu Josipovića, Stipu Mesića, Vesnu Pusić, Milorada Pupovca pa i Josipa Broza Tita proglasili veleizdajnicima, Kregar kaže kako bi se i sam rado našao na toj listi.

'To je potpuno promašena politika usmjerena na zastrašivanja, svadljivost i najavu nekih čistki. To nije etičko sudište, jer nema etičkih pravila na koja se pozivaju, nego se ljude proglašava veleizdajnicima. To svakako ne dolikuje intelektualcima', zaključuje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!