potraga još traje

Nakon zabrane uvoza plastičnog otpada u Kinu postavlja se veliko pitanje: Gdje će se istovariti svjetsko smeće?

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 09.11.2019 21:20
  • Objavljeno 09.11.2019 u 21:20
Došlo je doba u kojem je polovica svijeta, uključujući SAD, Kanadu, Europu, Japan i Južnu Koreju, prisiljena tražiti nova odlagališta

Došlo je doba u kojem je polovica svijeta, uključujući SAD, Kanadu, Europu, Japan i Južnu Koreju, prisiljena tražiti nova odlagališta

Izvor: EPA-EFE / Autor: KIM LUDBROOK

Otkako je Kina 2017. najavila da više neće reciklirati stare plastične boce, kartonske kutije i novine, svjetsko tržište otpadom okrenulo se naglavačke. Smeće se gomila na sve strane, a potraga za novim odlagalištima još uvijek traje. Najslabiji i najsiromašniji prve su žrtve

Otrovni plinovi šire se Jenjaromom, gradom nadomak malezijske prijestolnice Kuala Lumpura. Većinu od 30 tisuća tamošnjih stanovnika čine Kinezi. Kažu da je posebno grozno noću, kad se u obližnjem pogonu za recikliranje rastapa plastični otpad. Smrad je nesnosan, a pluća su ljudima puna dima. Djeca su astmatična, a među odraslima pojavili su se prvi slučajevi raka pluća. Nitko ne može pobjeći od otrovnih isparavanja iz pogona udaljenog jedva kilometar, piše DW.

Sve je počelo u srpnju 2017. Kina je na sastanku Svjetske trgovinske organizacije u Ženevi najavila da će smanjiti uvoz globalnog plastičnog i papirnog otpada. Dotad se u Kini recikliralo više od polovice globalnog plastičnog otpada, a zbrinjavalo se i 60 posto američkog otpadnog papira te više od 70 posto onog europskog.

Kineska odluka da zaštiti zdravlje svojih građana unijela je kaos u globalni sustav recikliranja i pokrenula novo razdoblje u gospodarenju otpadom. Došlo je doba u kojem je polovica svijeta, uključujući SAD, Kanadu, Europu, Japan i Južnu Koreju, prisiljena tražiti nova odlagališta svog smeća.

Kineska odluka da prestane uvoziti tuđe smeće izazvala je potres na tržištu otpadom

Kineska odluka da prestane uvoziti tuđe smeće izazvala je potres na tržištu otpadom

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

Bio je to velik šok za globalnu industriju recikliranja i mnogo se toga otada okrenulo naglavačke: u mjesecima nakon kineske odluke Malezija je utrostručila uvoz plastičnog otpada.

Došlo je do dramatičnog pomaka u ponudi i potražnji. Prošle godine cijena miješanog papirnog otpada pala je sa 75 dolara na samo nekoliko dolara po toni. Trgovina smećem između Kine i SAD-a pala je za čak 38 posto, uz gubitak od 3,5 milijardi dolara.

Zemlje u koje se izvozi europski otpad

Zemlje u koje se izvozi europski otpad

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

Razvijene države usavršile su tehnike recikliranja stotina milijuna tona plastike i papira, a očajni trgovci smećem nova su tržišta pronašli u jugoistočnoj Aziji, u zemljama poput Malezije, Tajlanda, Vijetnama, Indonezije i Indije; zemljama s manje uvoznih propisa i blagim ili nikakvim kontrolama.

Prema izvješću Svjetske banke iz rujna 2018., više od 90 posto otpada u zemljama s niskim prihodima 'često se odlaže u neuređene deponije ili otvoreno spaljuje... stvarajući ozbiljne posljedice po zdravlje, sigurnost i okoliš'.

U međuvremenu neke su zemlje, uključujući Tajland, Maleziju i Indoneziju, odlučile da više neće biti svjetska odlagališta smeća. Indonezijska vlada uvela je zabranu uvoza određenih vrsta plastičnog otpada iz zapadnih zemalja kako bi se 'smanjila mogućnost degradacije okoliša i ekosustava uzrokovane otpadom'. No unatoč ograničenjima uvoza, miješani plastični otpad i dalje ulazi u zemlju, a šverc smećem cvate.

U EU se izvoz otpada plastike smanjio otkad je Kina donijela svoju odluku. Zemlje članice trenutno raspravljaju o norveškom prijedlogu promjene Bazelske konvencije o otpadu, kojom bi se znatno otežao izvoz reciklirajuće plastike. Do dogovora je dalek put jer nisu svi sposobni pravilno reciklirati plastiku, a od zabrane izvoza plastičnog otpada neke bi zemlje mogle imati više štete nego koristi.

'Svaki Hrvat dnevno proizvede 1,4 kilograma otpada', kaže Danko Fundurulja

'Svaki Hrvat dnevno proizvede 1,4 kilograma otpada', kaže Danko Fundurulja

Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongracic

Gdje je u svemu tome Hrvatska, kako se kineska odluka o zabrani uvoza tuđeg smeća odražava na nas i hoćemo li i mi postati tuđe odlagalište otpada, pitamo dipl. ing. građ. Danka Fundurulju, ovlaštenog projektanta i direktora tvrtke IPZ Uniprojekt TERRA.

'Svaki Hrvat dnevno proizvede 1,4 kilograma otpada', otkriva Fundurulja. 'Hrvatska stoji relativno dobro s ambalažnim otpadom zbog povratne naknade, u europskom smo prosjeku i u prikupljanju elektroničkog otpada te izvrsni u odvajanju guma i ulja.'

Nije loše, ali daleko je to od onog što smo sami propisali. Plan gospodarenja otpadom je nerealan, kaže on, podsjećajući da se u Hrvatskoj namjerava otkupljivati čak 60 posto otpada do 2022. A nova direktiva EU-a kaže da se 55 posto otpada treba otkupiti do 2025., 60 posto do 2030., a 65 posto do 2035.

'Koliko je realno to da ćemo odvajati 60 posto otpada već 2022., a Europska unija tek 2030.', pita se Fundurulja i podsjeća da širom EU-a trenutno postoji 440 objekata za energetsku oporabu. Kapaciteti svih spalionica popunjeni su dvije godine unaprijed.

Papir i karton glavni su otpadni materijal u EU

Papir i karton glavni su otpadni materijal u EU

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

'Nema se kamo s plastikom i energetska oporaba jedno je od rješenja', kaže Fundurulja i podsjeća da se u svijetu proizvede pet puta više plastike no što se oporabi.

Hrvatska u svemu tome ne sudjeluje previše. Mikroplastika ulazi u mora s velikih afričkih odlagališta uz obalu; dolazi nam sa strujama iz Mediterana i nismo mi odgovorni za to. Naš su problem nesanirana odlagališta, nedostatak sortirnica i centara za odlaganje otpada, pa onda i spalionica, mjesta na kojima bi se oporabljala odbačena plastika. A od sedam vrsta plastika njih tri ne mogu se reciklirati.

'Sami proizvodimo otpad i on se negdje mora zbrinuti', zaključuje Fundurulja. No naš problem više nije i kineski problem. Nakon godina gospodarskog rasta i povećane potrošnje 1,4 milijarde Kineza danas proizvode dovoljno vlastitog otpada kojima se opskrbljuju tamošnji pogoni za reciklažu.

  • +2

Plastični otpad

Izvor: EPA-EFE / Autor: DIVYAKANT SOLANKI

Kina razvija vlastite sustave za prikupljanje, odvajanje i recikliranje svog otpada te postaje neovisna o svjetskom otpadu. Štoviše, najmnogoljudnija zemlja na svijetu i sama je izvoznik teško reciklirajućeg otpada. Hong Kong je tako već godinama jedan od najvećih izvoznika plastičnog otpada u Maleziju.

Kina do kraja ove godine želi zabraniti ili značajno smanjiti uvoz osam dodatnih kategorija otpada, od električnih uređaja, preko čeličnih dijelova brodova, do dijelova automobila i drva. Istovremeno, još uvijek rado uvozi recikliranu plastiku. Tim se poslom uglavnom bave kineske tvrtke koje su pootvarale podružnice u susjednim zemljama jugoistočne Azije.

Pogoni za reciklažu niču poput gljiva nakon kiše u zemljama kao što je Malezija. I svima gospodare kineski vlasnici. Baš kao u četrdesetak pogona za recikliranje otvorenih oko Jenjaroma, grada koji se guši u otrovnim parama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!