Europa je kontinent koji se klimatološki najviše zagrijava, a to dovodi do toga da sve više ljudi umire. Smrtnost u Europi zbog vrućina nesrazmjerna je sa smrtnostima u drugim dijelovima svijeta. Iako neke strategije o zaštiti građana od vrućina postoje, one su nedovoljne jer se europske zemlje suočavaju s fatalnim kolopletom uzročnika desetaka tisuća smrti svakog ljeta
Izrazito visoke temperature koje su ovog tjedna zahvatile Europu, usmrtit će stotine, vjerojatno i tisuće ljudi, što će biti najgora bilanca od ljeta 2003. godine, kad je zbog vrućina umrlo 70.000 ljudi.
Španjolci već pripisuju 210 smrtnih slučajeva između nedjelje i srijede vrućini. Naslovnice medija u Francuskoj već pune pojedinačne tragedije: Stariji muškarac koji je radio na otvorenom umro je u nedjelju; dvoje mališana umrlo je od srčanog zastoja u pregrijanom automobilu; trogodišnji dječak pronađen je mrtav u srijedu u pregrijanom automobilu, u kojem se igrao skrivača.
Iako su europske zemlje prije dvadesetak godina pripremile akcijske planove za borbu protiv smrti izazvanih vrućinama, svakog ljeta desetak tisuća ljudi premine zbog vrućina. Podaci, koji nisu sasvim pouzdani, sugeriraju da je broj Europljana umrlih zbog vrućine nesrazmjerno visok u usporedbi s brojem mrtvih u drugim dijelovima svijeta.
"Većina Europe još uvijek nije sustavno pripremljena za ono što je već ponavljajuća kriza. Još uvijek tretiramo vrućinu kao vremenski događaj, a ne kao kroničnu prijetnju javnom zdravlju", rekao je za Politico Hans Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu.
vezane vijesti
Opasno vrijeme za starije
Dok stručnjaci upozoravaju da je vrućina postala doslovno pitanje života i smrti za Europu, toplinski valovi su češći i teži zbog globalnog zagrijavanja.
WHO procjenjuje da je u prvih 20 godina ovog stoljeća u svijetu zbog vrućine umrlo 489.000 ljudi godišnje. Iako u Europi živi 10 posto svjetske populacije, čak trećina smrtnih slučajeva je zabilježena upravo ondje, s time da se smrtnost znatno povećala od 2000. godine. Samo u zadnje četiri godine, zbog vrućine je umrlo više od 200.000 Europljana.
Za to postoje tri razloga. Jedan od njih je starenje stanovništva. Naime, pregrijavanje opterećuje organe dok se tijelo pokušava ohladiti. Starije su osobe, a naročito kronični bolesnici, posebno osjetljive na toplinske valove. Zbog toga se često preporuča starijima da ne izlaze iz svojih domova, ako to ne moraju.
Pola Europljana bez klime
No, problem je i što se domovi pregrijavaju. Primjerice, zgrade u sjevernoj Europi projektirane su tako da zadržavaju toplinu zimi, a održavaju svježinu ljeti. Kako se planet sve više zagrijava, to se pretvara u zdravstveni rizik.
Britanski odbor za klimatske promjene upozorio je da bi se 92 posto postojećih domova moglo pregrijati do 2050. U Parizu, kultni pocinčani krovovi pretvaraju stanove u peći.
"Napravili smo simulacije koje su pokazale da će se sve više kuća pregrijati čak i ako osiguramo određenu zaštitu od sunca i ventilaciju. Negdje u budućnosti tim će kućama možda trebati aktivno hlađenje", rekao je Jeroen Kluck, profesor na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Amsterdamu koji istražuje otpornost gradova na klimatske promjene.
U Europi svega petina kućanstava posjeduje klima uređaje, što je malo u usporedbi s SAD-om, gdje je ta brojka 90 posto. No, problem je u tome što ni tvornice, škole, vlakovi, pa čak i bolnice nemaju dovoljno hlađenja.
Pregrijavanje Europe
Još je veći problem što se Europa klimatološki zagrijava znatno brže od ostalih kontinenata. Istraživanje objavljeno u petak pokazuje da su klimatske promjene učinile dnevne temperature ovog tjedna 10 puta vjerojatnijima i dva stupnja toplijima nego u smrtonosnom ljetu 2003. godine.
Mjere zaštite od vrućina to ne prate. Većina zemalja uvela je sustav upozorenja u boji. Neki gradovi su investirali u gradnu klimatiziranih javnih prostora. No, sve su te mjere neusklađene. Na razini EU-a postoji okvir za otpornost na klimatske promjene, ali njegovo donošenje je planirano kasnije ove godine. Osim toga, on je namijenjen usklađivanju, a ne strožem provođenju dosadašnjih strategija.
Stoga su države, ako ne žele izgubiti desetke tisuća svojih žitelja, prisiljene pojačati dugoročne strategije, regulaciju i financiranje preuređenja zgrada, ozelenjavanja gradova, otvaranja centara za hlađenje, promjena radnih aranžmana i angažiranja socijalnih službi kako bi se provjerili oni najranjiviji.
"Ništa od ovoga ne zahtijeva napredak. Potrebna je koordinacija, predanost i prepoznavanje da su ekstremne vrućine sada stalna značajka europskih ljeta, a ne povremeno iznenađenje", rekao je Kluge.
