O tome kakvo nas vrijeme očekuje u idućim danima, ali i tijekom cijelog ljeta, kako se nositi s nesnosnim vrućinama te zašto se Europa zagrijava brže od ostatka svijeta, za Media servis govorio je glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

Prvi toplinski val je stigao, a DHMZ je već upalio meteoalarme. Kada možemo očekivati vrhunac ovog vala i koliko će on zapravo trajati?

"Vrhunac toplinskog vala očekuje se tijekom vikenda i početkom idućega tjedna. Kako budemo išli u dane vikenda – subotu, nedjelju i ponedjeljak – tako ćemo i u ostalim regijama dizati upozorenja na narančasto i crveno. Ta upozorenja znače da je potreban pojačan oprez u aktivnostima tijekom boravka vani. Same temperature će mjestimice doći do 39 stupnjeva i tako će biti barem do ponedjeljka. Nakon ponedjeljka očekuju se ipak nešto svježiji dani, a vidjet ćemo hoće li to biti polagano spuštanje temperature ili pak neka naglija promjena."

Mnogi se pitaju jesmo li ovim temperaturama već srušili neke povijesne rekorde u Hrvatskoj?

"Ne, možemo reći da, kada govorimo o najvišoj ikad izmjerenoj temperaturi u Hrvatskoj, ona je bila u kolovozu 1981. godine u Pločama, kada je izmjereno 42,8 stupnjeva. Čisto za usporedbu, u Europi je ikada najviša izmjerena temperatura bila 48,8 stupnjeva, prije nekoliko godina, u kolovozu 2021. na jugu Sicilije. Mi smo još daleko od tih brojeva. Međutim, puno je spornije to što su visoke temperature i toplinski valovi koje mjerimo danas, za razliku od prethodnih desetljeća, puno dulji."

Što donosi promjena vremena i prijeti li nam scenarij iz 2023.?

Spomenuli ste osvježenje sredinom tjedna. Možemo li očekivati i konkretnije padaline na području cijele zemlje?

"Sljedeći tjedan u ovo doba, dakle u četvrtak i petak, očekuju se oborine na području Hrvatske. Vidjet ćemo točno intenzitet tih oborina, ali za tjedan dana u ovo doba bit će i svježije što se tiče temperature, i kišno što se tiče oborina."

Građani su opravdano u strahu jer smo svjedoci da nakon ekstremnih vrućina često stižu razorna grmljavinska nevremena, poput onog u ljeto 2023. godine. Može li se to ponoviti?

"Definitivno do ponedjeljka imamo ova crvena i narančasta upozorenja za visoke temperature. Onda, ovisno o tome kakav će biti razvoj vremenske situacije, izdat ćemo ili nećemo upozorenja za grmljavinsko nevrijeme koje je tu prisutno. Vi ste dobro naveli primjer iz ljeta 2023. godine kada se zaista na području grada Zagreba i središnje Hrvatske dogodilo veliko grmljavinsko nevrijeme koje je zapravo svoju najveću brzinu izmjerilo na istoku Hrvatske. Nadam se da nećemo imati takav intenzitet vremenske promjene, ali ne možemo isključiti takvu mogućnost. To je vrlo teško prognozirati na dugoročne staze."

Dio javnosti ponekad kritizira meteorologe da pretjeruju s upozorenjima i šire paniku. Kako odgovarate na to?

"Dajemo upozorenja, ali nije nam namjera širiti nekakav strah i paniku, dosta su građani osjetljivi na te stvari. Pokušavamo uvijek našu poruku utemeljiti na stvarnim mjerenjima i stvarnim prognozama. Ali, uvijek naglašavamo da postoje građani koji zbog osjetljivog zdravlja mogu i na neke manje temperature lošije reagirati."

Kakva je generalna prognoza za ostatak ljeta?

"Zaista, za ljeto ove godine očekujemo toplije od prosjeka u svakome slučaju. Za tjedan dana ćemo imati situaciju ipak nešto nižih temperatura, ali generalno i ovo ljeto, kao i prethodno, očekujemo toplije od prosjeka. Sezonske prognoze su specifične, ali trend je jasan – toplinski valovi postaju sve češći, dulji i intenzivniji."

Zašto se Europa najbrže zagrijava i kako se zaštititi?

Statistike pokazuju zastrašujuće podatke iz ostatka Europe, poput desetaka preminulih u Francuskoj, a navodi se i da se naš kontinent zagrijava brže od ostatka svijeta. Zašto je to tako ako Europa danas emitira manje CO2 nego devedesetih?

"Osim stakleničkih plinova koji daju svoj doprinos, zanimljivo je da Europa manje emitira CO2 danas nego 90-ih godina. Europa se zagrijava zbog još nekih faktora. Recimo, zanimljiv je faktor blizina Arktičkog kruga. Arktik ima svojstvo da je pokriven morskim ledom i taj morski led reflektira dolaznu energiju sa Sunca. Međutim, kako se more zagrijava, tako je ta površina arktičkog leda sve manja i manja te imamo sve više otvorenih morskih površina koje se onda dodatno zagrijavaju.

Drugi efekt je, paradoksalno, kvaliteta zraka. Mi želimo u Europi povećati kvalitetu zraka, ali postoji jedna međuigra: vedrije nebo i čišće nebo omogućavaju više Suncu da dođe do površine zemlje."

Što građani mogu učiniti kako bi lakše prebrodili ove nesnosne dane, koji su vaši ključni savjeti?

"Prije nego što uopće osjetimo osjećaj žeđi, bitno je redovno unositi količinu vode. Ona nam pomaže u znojenju, a ono ima dobru funkciju da nam olakšava temperaturu. Zatim, važan je dovoljno prirodnog hlada, a onda i dodatne stvari kao što je laganija prehrana i laganija odjeća. Klima uređaji su dobra metoda prilagodbe, ali oni isto imaju neka ograničenja. Nije dobro da bude prevelika razlika klimatiziranog prostora u kojem boravimo tijekom dana i onda nagli izlazak u grad, gdje je možda čak i toplije u odnosu na temperature koje izmjerimo na meteorološkim kućicama."

Klimatske promjene su očito tu i više ih ne možemo ignorirati. Koji je jedini ispravan smjer za borbu protiv ovog globalnog izazova?

"Sve su to metode prilagodbe. Zaista taj rizik klimatskih promjena i očekivano zagrijavanje možemo smanjiti narednih desetljeća ako ubrzamo zelenu tranziciju. Tako da je to jedan alat koji je sve zanimljiviji zadnjih godina. Ti alati – solarni paneli, dizalice topline, električna vozila, sađenje drveća i stabala – ipak postaju ekonomski konkurentni starijim rješenjima."