dan državnosti

Nakon 19 godina ponovno slavimo praznik čije je ukidanje izazvalo popriličnu zbrku

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 30.05.2020 08:35
  • Objavljeno 30.05.2020 u 08:35
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić/PIXSELL

Odlukom Hrvatskog sabora u studenom prošle godine Dan državnosti se od ove godine ponovno slavi 30. svibnja. Sabor je novi kalendar blagdana i praznika utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasala većina zastupnika, dok je vladajući HDZ poručio da su odlučili vratiti Dan državnosti na 30. svibnja kako bi građani znali koji je glavni dan obilježavanja hrvatske države, što su znali do 2001. godine, dok im to SDP nije oduzeo i proglasio 25. lipnja novim Danom državnosti. Tportal donosi priču o preslagivanju koje je izazvalo buru nezadovoljstva na oba pola političkog spektra, ali i posljedičnu zbrku oko državotvornih praznika

Od ove godine Dan državnosti ponovno se obilježava 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora prije točno 30 godina, ali i na povijesnu ulogu Hrvatskog sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća. Riječ je o prazniku koji se obilježavao pretposljednjeg dana svibnja od 1990. do 2001. godine, kada je zamijenjen datumom 25. lipnja 1991., a kada je Hrvatski sabor donio ustavnu odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Valja napomenuti da je Hrvatski sabor na lipanjsku odluku stavio tromjesečni moratorij prihvaćen Brijunskom deklaracijom 8. srpnja 1991. godine, kojom se odgađaju svi daljnji postupci i akti. Uz to, treba naglasiti da Hrvatski sabor nikada nije povukao ili službeno poništio ustavnu odluku donesenu 25. lipnja, već jednostavno nije vršio proceduralni postupak razdruživanja zbog političkih okolnosti uvjetovanih pritiskom međunarodne zajednice.

Tek poslije isteka ta tri mjeseca Hrvatski sabor je na zasjedanju 8. listopada 1991. proglasio punu neovisnost Republike Hrvatske na temelju odluke o raskidu državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama bivše Jugoslavije, a koja se raspadala u tom trenutku. Kasnijim izmjenama iz 2001. godine taj je dan proglašen Danom neovisnosti, dok je 30. svibnja postao spomendanom – Dan Hrvatskog sabora.

Detuđmanizacija praznika

Postojanje spomendana Dana Sabora 30. svibnja i Dana državnosti 25. lipnja te Dana neovisnosti 8. listopada djelovalo je zbunjujuće na mnoge hrvatske građane. Zbrka i nedoumice oko datuma riješene su prošle jeseni, kad je Dan državnosti (praznik) vraćen na 30. svibnja, dok je 25. lipnja postao Dan neovisnosti (spomendan), a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora, a koji se također obilježava kao spomendan.

  • +7
  • +4

Kako se u Hrvatskoj slavio Dan državnosti

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/Igor Kralj/Pixsell.hr/www.tudjman.hr

Pored zbrke oko datuma na koje hrvatski građani obilježavaju državnost i neovisnost, u dijelu javnosti postavlja se pitanje smisla proglašenja dvaju datuma jer se ističe da su saborski zastupnici u lipnju izglasali ono što se na kraju dogodilo tek u listopadu 1991. godine. Dio javnosti je pak zamjerio promjene zakona o blagdanima i praznicima 2001. godine, smatrajući da su doneseni u ozračju tada javno isticane 'detuđmanizacije', a što je protumačeno kao potez iz inata jer je upravo prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 30. svibnja označio praznikom državnosti.

Tog svibanjskog dana prije tri desetljeća, uoči prvog zasjedanja Sabora, brojni zastupnici i uglednici na čelu s Tuđmanom prisustvovali su svečanoj misi u zagrebačkoj katedrali. Tadašnji kardinal Franjo Kuharić ocijenio je u svojoj propovijedi pobjedu demokracije prekretnicom u narodnom životu i izrazio uvjerenje da će se u budućnosti ostvarivati duhovni, moralni, kulturni i ekonomski napredak hrvatskog naroda u skladu s njegovim neotuđivim suverenitetom.

Narodno slavlje i poražavajuće poznavanje praznika

U svečanom tonu nakon mise održano je i prvo zasjedanje demokratski izabranog Sabora. Izabrani zastupnici su na konstituiranju novog parlamenta tada još postojeće Socijalističke Republike Hrvatske za predsjednika Sabora izabrali Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić.

TV kalendar 30. svibnja

Izvor: tportal.hr / Autor: TvKalendarHR

Proglašenje rezultata glasanja za predsjednika Predsjedništva i izbor Franje Tuđmana popraćeni su aklamacijom sabornika, a prvi demokratski izabrani predsjednik u svojem govoru podsjetio je na važne datume hrvatske povijesti i borbe hrvatskog naroda za očuvanje svoje državnosti. Pritom je naglasio da je prvim zasjedanjem demokratski izabranog Sabora učinjen presudno važan korak za povratak hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Tom prilikom najavio je i donošenje novog Ustava Republike Hrvatske s uspostavom demokratskih sloboda građana i državnim suverenitetom kao temeljnim odrednicama.

Franjo Tuđman s lentom

Franjo Tuđman s lentom

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wikipedia/Wikimedia Commons

Nakon Tuđmanova govora prvi predsjednik novog Sabora Žarko Domljan predao mu je predsjedničku lentu u bojama hrvatske trobojnice, poslije čega je na tadašnjem Trgu Republike održana narodna proslava na kojoj su građani s odobravanjem pozdravili upravo izabrano državno vrhovništvo. Proslava, koju je režirao poznati filmski redatelj Antun Vrdoljak, preselila se na zagrebački Jarun te je mnoštvo slavilo dolazak demokracije do kasno u noć.

Sudeći po redovitim anketama, danas mnoštvo Hrvata još uvijek ima problema s datumima vezanim za Dan državnosti i Dan neovisnosti, jer ih učestalo brka s 15. siječnja 1992., kad je Hrvatska međunarodno priznata.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!