ponovno burno od jutra

Oporba ljuta: Dan državnosti je dan pobjede HDZ-a na izborima, a 18. studenog kao praznik je pokušaj vidovdanizacije

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 08.11.2019 14:41
  • Objavljeno 08.11.2019 u 10:19
Goran Beus Richembergh

Goran Beus Richembergh

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Blagdani i praznici tema su rasprave u Saboru, no već od početka zasjedanja u sabornici je zaiskrilo

Već na početku današnje sjednice zabranu govora na dva dana dobio je Mostov Miro Bulj jer je ponovno pokušao zatražiti da se u dnevni red uvrsti tema iznajmljivanja sabornice.

'Nemojte me dovoditi u situaciju da potegnem jače stegovne mjere', priprijetio je Jandroković Bulju. Kako Mostov zastupnik nije želio prestati govoriti, Jandroković mu je prvo izrekao jednu, a onda i drugu opomenu te mu oduzeo pravo govora na dva dana.

'Molio bih stražu da udalji zastupnika Bulja iz Sabora', posegnuo je Jandroković za posljednjim disciplinskim instrumentom te proglasio stanku.

No zastupnici, kada su se vratili sa stanke, ponovno su brzo otišli na novu. Stanku je, naime, zatražio SDP uoči rasprave o Zakonu o blagdanima. Arsen Bauk podsjetio je da se na Odboru za veterane pojavio prijedlog da se Dan antifašističke borbe pretvori u spomendan te da predsjednik tog odbora kaže da je to predložio savjetnik predsjednice Ante Deur, koji to pak demantira.

'Koliko je situacija kompleksna, možemo vidjeti iz prijedloga Vlade. Vlada ukida dan kada je došla Hrvatska, 8. listopada, i vraća dan kada je došao HDZ, 30. svibnja. Vlada za blagdan predlaže dan kada je Vukovar nasilno otet iz Hrvatske, a za spomendan predlaže dan kada se Vukovar vratio u Hrvatsku. Obzirom na kaos koji je nastao, smatram da treba još malo raspraviti i tražim stanku', rekao je Bauk.

Nelogičnosti je vidio i Hrastov Hrvoje Zekanović te je također zatražio stanku. Naime, on je pak pojasnio da se Dan antifašističke borbe ne obilježava u europskim državama i da je Hrvatska, uz Srbiju, jedna od rijetkih država koja to obilježava.

  • +16
  • +13

Nastavak 14. sjednice Hrvatskog sabora

Izvor: Cropix / Autor: Ranko Suvar / CROPIX

Nakon toga Jandroković je ponovno odredio stanku, a kada su se zastupnici vratili u klupe, konačno se počelo raspravljati o Zakonu o blagdanima.

Ministar uprave Ivan Malenica pobrojao je glavne promjene u zakonu, prema kojima se Dan državnosti vraća na 30. svibnja, datum na koji se obilježavao do 2001.godine i koji označava konstituiranje prvog višestranačkog demokratskog Sabora 1990. godine.

Druga promjena odnosi se na 18. studenoga, koji postaje Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, te će biti neradni dan.

Prema prijedlogu se modificira i nekoliko spomendana koji nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja, uz Dan međunarodnog priznanja, postati Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti i ne bi bio više praznik nego spomendan, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora. Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma obilježavat će se 23. kolovoza.

Replicirao mu je SDP-ov Peđa Grbin, kojeg je zanimalo kakav je stav Vlade prema prijedlogu Odbora za ratne veterane da se Dan antifašističke borbe stavi kao spomendan, a ne praznik.

'Vezano za Dan antifašističke borbe, Vlada ostaje pri svom prijedlogu da se 22. lipnja obilježava kao Dan antifašističke borbe', pojasnio je Malenica, a na drugu repliku Željka Jovanovića podsjetio je da je upravo Franjo Tuđman predložio da se 22. lipnja obilježava Dan antifašističke borbe.

No oporbi nije dobro ni leglo vraćanje Dana državnosti na 30. svibnja, kao ni 18. studenog kao Dan sjećanja na žrtvu Domovinskog rata.

Tomislav Panenić iz Nezavisne liste mladih kazao je u svojoj replici da su Vukovarci za rješavanje svojih problema očekivali sveobuhvatni zakon. 'Ovo je bacanje samo jedne kosti Vukovarcima', kazao je Panenić.

Prijedlog da se 18. studenog slavi kao blagdan GLAS-ov Goran Beus Richembergh nazvao je 'pokušajem vidovdanizacije'. 'Prvi put se u našoj povijesti pokušava poturiti da se dan tuge, dan sjećanja na žrtve proglasi blagdanom, svetkovinom. To nigdje nema osim u susjedstvu', kazao je Beus Richembergh.

'Nije blagdan svečano obilježavanje, u ovom slučaju sjećamo se žrtve Vukovara', odgovorio mu je Malenica.

Na sličnom trgu kao GLAS-ov zastupnik bio je Mirando Mrsić iz Demokrata. 'Ovo se ne radi. Ne slave se tragedije. Ovime želite ostaviti Vukovar u prošlosti, da Vukovar ostane grad voštanih figura, grad bez života, samo zbog dvije stvari - zbog vaših unutarnjih problema i zbog toga što vaša kandidatkinja ne stoji dobro', kazao je Mrsić.

Među oporbom dobro nije prošla ni ideja da se Dan državnosti vrati na 30. svibnja.

'Prijedlog da se 30. svibnja obilježava kao Dan državnosti obični je povijesni falsifikat. Taj dan nema nikakve veze s hrvatskom državnošću. Tog dana su se sastala tri saborska vijeća. Odluka da se krene u višestranačke izbore donesena je davno prije i tu leži klica hrvatske državnosti. To što je na tim izborima pobijedio HDZ je možda razlog da oni slave svoju pobjedu, ali s hrvatskom državnošću nema veze', kazao je SDP-ov Nenad Stazić.

'U obrazloženju ste napisali da je 2002. izazvana zbrka i da 25. lipnja nije nikada zaživio dok 30. svibnja izaziva emocije. Mene zanima donosimo li ove odluke na temelju povijesnih činjenica ili na temelju emocija? Kako ste mjerili te emocije i gdje - unutar HDZ-a ili unutar građana? Jer po toj logici možemo i 31. siječnja proglasiti blagdanom - to je po procjeni psihologa najsretniji dan u godini', upitao je SDP-ov Saša Đujić.

Oporbi su brzo stigli odgovori iz HDZ-a. Tomislav Klarić kazao je da je većina oduvijek 30. svibnja osjećala kao Dan državnosti. 'Ono što boli one koje danas slušamo je što je tog dana na hrvatskom stijegu koji je svečano obješen ovdje u Zagrebu bio hrvatski povijesni grb, što je skinuta petokraka. Godine 2001. su mijenjajući te datume htjeli poništiti sve to', kazao je Klarić.

'Da je HDZ htio svoju pobjedu na prvim višestranačkim izborima utvrditi kao Dan državnosti, onda bi to bio dan 22. travnja ili 6. svibnja, kada je održan prvi i drugi krug višestranačkih izbora, na kojima je HDZ pobijedio. A nije, nego je kao Dan državnosti utvrđen 30. svibnja', kazao je pak HDZ-ov Branko Bačić, dodavši da je 30. svibnja kao Dan državnosti usklađen s izvorišnim osnovama Ustava.

'Ustav je tu jasan. Jasno kaže 'da je na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava, hrvatski narod na prvim demokratskim izborima 1990. slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju samobitnost'. Ja pitam ima li netko problem s ovom ustavnom odredbom? Mislim da ne jer smo svi dali prisegu na taj Ustav', nadovezao se HDZ-ov Davor Ivo Stier.

Oporba je i u raspravi u ime klubova udijelila slične kritike. Vesna Pusić je u ime Kluba GLAS-a poručila da se proglašenjem 18. studenog kada je pao Vukovar blagdanom 'afrimira kultura smrti'.

'Ta ideja da kao blagdan slaviš jednu tragediju, jedan poraz, ne samo tih ljudi koji su se tamo borili nego poraz čovječnosti, je nešto što je nerazumljivo i postoji vjerojatno samo na Balkanu. Kosovska bitka je takav primjer, to je uvijek bila nevjerojatna ideja da se kao veliki događaj slavi nešto gdje je došlo do ogromnog poraza. Ako hoćemo počast Vukovaru, neka bude počast slobodi, neka bude počast reintegraciji, a ne proglašavanje blagdanom jedne takve tragedije, ja to zaista ne mogu razumjeti od kud to dolazi', kazala je Pusić.

U svojoj raspravi predložila je i da 1. srpnja kada je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije postane spomendan.

Kako bi adresirali pitanje 'slavlja' na dan pada Vukovara HDZ će predložiti amandman, odnosno drugačiju formulaciju u samom zakonu, najavio je HDZ-ov Miroslav Tuđman. 'HDZ podnosi amandman na izmjenu 1. stavka članka 1. da 1. članak glasi: 'blagdan i neradni dani u RH su'. To se onda odnosi ne samo na tumačenje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje nego i na činjenicu da su blagdani neradni dani za druge vjeroispovijesti', rekao je Tuđman.

SDP-ov Arsen Bauk odgovorio je pak na prozivke da je u vrijeme SDP-ove vlade maknut 30. svibnja kao Dan državnosti.

'Nismo mi bili taj generator koji je tražio promjene 2001. g. Prijedlog je preložio zastupnik HSLS-a Ivo Škrabalo, HSLS je danas u vladajućoj koaliciji. Škrabalo je nakon toga išao u Libru koja se ujedinila s HNS-om, a i HNS je danas u vladajućoj koaliciji. Prema tome, evo vama loptica u vaše dvorište kada u vladajućoj koaliciji govorite o promjeni blagdana. HSS je preložio ukidanje Tri kralja i uspostavu praznikaa Tijelovo, a onda je za godinu zbog toga što je ukidanjem Tri kralja prekršen međunarodni ugovor sa Vatikanom morao HSS sam vratiti. E, a i HSS je koliko se ja sjećam dugo bio s vama u koaliciji, dok nije Beljak došao. Prema tome što se tiče promjene blagdana, vi najprije pogledajte u svoje dvorište u koalicijsko i u stranačko', rekao je Bauk.

SDSS-ov Milorad Pupovac kazao je kako bi trebalo izbjegavati stalne izmjene datuma praznika, ali i da je sam broj praznika prevelik. 'Ovaj prijedlog obuhvaća 13 neradnih dana i 11 spomendana, ukupno 24, znači svaki mjesec u prosjeku imamo jedan blagdan i jedna spomendan', rekao je Pupovac.

Spomendan imaju sve žrtve, osim žrtvi koje su stradale u vrijeme ustaškog režima od 1941 do 1945. godine, dodao je.

'Bolno da se nerijetko ne može obilježavati na miru stradanja u Glinskoj crkvi, da još uvijek imamo problem da nismo jedinstveni oko odlaska u Jasenovac i uklanjanja ustaških znamenja u Hrvatskoj. Mi nećemo inzistirati ni da se uvede kao spomendan niti kao blagdan bilo što je u vezi sa stradanjem u Drugom svjetskom ratu, obilježavat ćemo to kao i dosada', poručio je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!