U jednom od rijetkih javnih nastupa, Zalužni je poručio da se obraća ne samo stručnjacima za sigurnost i vanjsku politiku, nego i ljudima u skloništima diljem Ukrajine. Naglasio je da neće iznositi senzacionalne izjave za medije, već će govoriti o tome kako se rat promijenio i jesmo li spremni na novu stvarnost.

Otkako je 2024. godine smijenjen s mjesta šefa ukrajinske vojske i imenovan ukrajinskim veleposlanikom u Ujedinjenom Kraljevstvu, Zalužni se naširoko smatra glavnim političkim suparnikom predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ratovanje se nepovratno promijenilo

Zalužni je istaknuo da je moderno ratovanje izrazito promijenilo način na koji se vode sukobi. Današnji rat, rekao je, integrira besposadne i robotske sustave, distribuirane senzorske mreže i čitav niz elektromagnetskih rješenja, potpomognutih umjetnom inteligencijom, piše Guardian.

Osobito je upozorio na ono što je nazvao 'robotskom zonom ubijanja', koja se proteže najmanje 25 kilometara u dubinu od bojišnice, dok se udari na većim udaljenostima usmjeravaju na logistiku.

VIDEO Šef NATO-a otvoreno: 'Rusa ima 140 milijuna, nas gotovo milijardu. Tko je jači?'

Po njegovim riječima, tehnološka evolucija prema robotizaciji ratovanja omogućila je očuvanje borbene učinkovitosti uz radikalno smanjenje ljudskog angažmana, a time i ljudskih gubitaka.

Jeftino oružje za iscrpljivanje zamijenilo skupe precizne sustave

Zalužni je ocijenio da su izrazito skupa precizna oružja, koja su u 20. stoljeću bila prekretnica, danas zamijenjena onim jeftinim, masovno proizvedenim za iscrpljivanje protivnika. Takvo oružje brzo se troši, ali mijenja samu računicu ratovanja.

To, upozorio je, dovodi u pitanje sposobnost čak i država bogatih resursima da vode dugotrajne ratove protiv manjih zemalja.

Naglasio je i ključnu ulogu ekonomske otpornosti i stabilne opskrbe energijom da bi države mogle dugoročno održavati vojni potencijal u uvjetima stalnih napetosti, složene logistike i ubrzanih tehnoloških promjena.

Izazov 'ratne ekonomije'

Prema Zalužnom, svaka država koja sudjeluje u ratu mora prijeći na 'ratni režim', a to je, kako je rekao, i dalje najveći izazov za Ukrajinu.

Rusija je, ustvrdio je, uspjela u tome, a Ukrajina posljedice takve mobilizacije osjeća 'svaki dan i svaku noć'. Takav vojni 'parni valjak', upozorio je, gotovo je nemoguće zaustaviti.

Istodobno je ocijenio da su tradicionalni modeli obrambene industrije, s centraliziranim tvornicama i dugim opskrbnim lancima, zastarjeli i stvaraju ozbiljne ranjivosti, uz nedovoljnu fleksibilnost.

U tom kontekstu posebno je izdvojio ranjivost ukrajinskog energetskog sektora, naglasivši da zaštita energetskih postrojenja postaje jednako važna kao i obrana teritorija.

Nuklearno oružje i balističke rakete: Mit o presudnoj prednosti

Zalužni u svom govoru relativizirao i značaj nuklearnog oružja, ustvrdivši da ono nije onoliko presudno koliko se često prikazuje, već više nalikuje 'smokvinu listu' koji prikriva stvarne sposobnosti države koja ga posjeduje.

Govoreći o balističkim projektilima, istaknuo je da su oni među najskupljim sredstvima u ratu iscrpljivanja. Njihova proizvodnja izuzetno je skupa, a obrambeni sustavi potrebni za njihovo presretanje još su skuplji.

Osvrnuo se i na ograničenu upotrebu zračnih snaga u ratu u Ukrajini. Iako Rusija teoretski ima veliku prednost u zraku, njezini zrakoplovi rijetko ulaze duboko u ukrajinski teritorij zbog straha od obaranja, što je dramatično promijenilo njihovu ulogu na bojištu.

Rat budućnosti: Autonomni sustavi i umjetna inteligencija

'Sviđalo nam se to ili ne, rat budućnosti bit će rat autonomnih i poluautonomnih robotskih sustava', poručio je.

Rusku agresiju na Ukrajinu opisao je kao 'prijelazni' rat – sukob koji već uvelike koristi nove tehnologije što se ubrzano razvijaju, ali još nisu dosegle razinu da potpuno uklone ljudski faktor. Tradicionalno oružje i strukture i dalje su prisutni, no postupno se potiskuju ili transformiraju.

Upravo zato, smatra Zalužni, Rusija intenzivira napade na infrastrukturu, energetiku i prometne sustave. Strategija ratovanja, istaknuo je, više se ne temelji isključivo na zauzimanju teritorija, već na iscrpljivanju resursa i sposobnosti protivnika.

Sankcije kao ključno oružje

Jedan od glavnih zadataka Ukrajine, rekao je, jest uvjeriti partnere da uvedu konkretne i oštre sankcije te da ne popuštaju pod ruskim pritiskom.

'To je jedini učinkovit mehanizam za okončanje rata – oduzeti agresoru samu mogućnost vođenja rata', naglasio je.

Sve veća brutalnost ruskih napada, dodao je, pokazuje rastuće poteškoće ruskog gospodarstva. Podsjetio je da su upravo ekonomski troškovi rata bili jedan od ključnih razloga zbog kojih je Sovjetski Savez naposljetku okončao rat u Afganistanu.

Rusija ostaje trajna prijetnja, obnova mora početi odmah

U jednoj od najoštrijih poruka, Zalužni je ustvrdio da će Rusija 'ostati izvor opasnosti na neodređeno vrijeme'. Europske države, smatra, morat će stoga graditi tehnološke saveze da bi odgovorile na tu prijetnju.

Rusku agresiju, poručio je, nije moguće zaustaviti tradicionalnim metodama, već promjenom same prirode rata, tako da se agresija učini sve skupljom za Rusiju, što bi na kraju dovelo do njezina neizbježnog poraza.

Istodobno je pozvao da obnova Ukrajine započne odmah, bez čekanja na mirovni sporazum 'koji se možda nikada neće dogoditi'. Predložio je i novi format mirovnih snaga – onih koje ne bi ratovale, nego obnavljale zemlju, osobito energetsku infrastrukturu, za koju je rekao da bi mogla biti presudna za ishod sukoba.

Istodobno je više puta upozorio na opasnost ishitrenog i nametnutog dogovora o završetku rata, povlačeći paralelu s Minhenskim sporazumom iz 1938. godine.

'Sjećate se do čega je to dovelo Europu i Sjedinjene Države', poručio je, aludirajući na politiku popuštanja koja je prethodila Drugom svjetskom ratu.

Umjesto brzog kompromisa, Zalužni je pozvao na dodatni pritisak na Rusiju – njezinu daljnju izolaciju i snažnije gospodarsko stezanje obruča – kako bi se agresoru onemogućilo da nastavi s ratom.