Grupa: vozači

Tko su: Francuska i Njemačka

Što žele: kancelarka Angela Merkel i predsjednik Nicolas Sarkozy udružili su snage ne bi li promjene europskog ustava potpisalo svih 17 članica eurozone (barem) do ožujka. Žele zlatno pravilo uravnoteženog proračuna, automatske sankcije ako deficit bude veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda, usklađivanje korporativnog poreza i porez na financijske transakcije.

Što ne žele: Francuska je kontra Bruxellesa u želji da vlade imaju veću moć nad nacionalnim proračunima, tj. ne prihvaća veto Europskog suda pravde. Njemačka je protiv toga da Europska središnja banka kupuje državne obveznice problematičnih zemalja.

Grupa: Piigs – najzaduženije zemlje eurozone

Tko su: Portugal, Italija, Irska, Španjolska i Grčka

Što žele: ne bi li se vratilo povjerenje investitora, EU-ovo i MMF-ovo financijsko spašavanje Grčke, Irske i Portugala bilo je uvjetovano strogim mjerama štednje. Dublin, Atena i Lisabon odgovorili su na pritisak smanjenjem deficita i rezanjem državnih troškova. Baš kao i nova tehnokratska vlada Italije te nova konzervativna vlada Španjolske.

Što ne žele: iako je potpuno opredijeljen za euro, Irska neće dopustiti promjene u svojem korporativnom porezu od 12,5 posto koji vidi kao glavni izvor rasta. Ukratko. Španjolska podupire reforme europskog ustava, irska vlada se protivi.

Grupa: izvan eurozone - zasad

Tko su: Poljska, Švedska, Latvija, Litva, Češka, Mađarska Rumunjska, Bugarska

Što žele: svih osam zemalja želi izbjeći podvojeni EU jer su, uostalom, na putu da se pridruže euru. Poljska želi veći utjecaj za briselskim stolom. Latvija, koja je primila pomoć EU/MMF-a u 2008, očekuje da se i drugi pridržavaju fiskalne discipline. Litva je izbjegla kreditiranje iz središnjice. Česima se žuri u euro. Mađarska, najnovija žrtva dužničke krize, zatražila je sredstva EU/MMF-a. Rumunji očekuju pridruživanje euru u 2015, baš kao i da ih se, kao i Bugare, pripusti u schengensku zonu.

Što ne žele: iako nije dio eurozone, Bugarska se protivi prijetnji svojem 10-postotnom porezu na dobit koji je najniži u Uniji. Većina Šveđana ne želi pridruživanje euru. Svi, osim Švedske i Češke, dogovorili su se oko ograničavanja državnih dugova. Latvija i Litva žele pridruživanje euru u 2014, dok Varšava vidi euro kao strateški cilj. Česi su oprezni po pitanju francusko-njemačkog plana za centraliziranu kontrolu proračuna.

Grupa: izvan zone definitivno

Tko su: Velika Britanija i Danska

Što žele: Velika Britanija i Danska osigurale su si zakonsko izuzeće iz eura, no žele sudjelovati u odlukama vezanim za zajedničku valutu. Velika Britanija kaže da će, što više se bude tražilo od nje, to će više sama tražiti. Svaka promjena u ustavu Unije morat će proći kroz britanski parlament. Danska želi brzo rješenje krize s minimalnim promjenama Mastritskog ugovora.

Što ne žele: David Cameron, pod političkim pritiskom referenduma o daljnjem članstvu zemlje u EU-u i repatrijaciji ovlasti iz Bruxellesa, želi izbjeći velike promjene u europskom ustavu i predloženi porez na financijske transakcije koji će se negativno odraziti na londonski City. Danska, koja preuzima rotirajuće mjesto predsjedavajućeg EU 1. siječnja 2012, želi izbjeći promjene koje će pokrenuti nacionalni referendum.

Grupa:ostale članice s vrhunskim kreditnim rejtingom

Tko su: Austrija, Nizozemska, Finska, Luksemburg

Što žele: Austrija želi brzi dogovor svih 27 zemalja članica EU-a oko granica duga i deficita. Nizozemska i Finska žele pojačanu kontrolu zaduženih država. Nizozemska želi ovlasti za Europsku komisiju da izbaci neposlušne članice iz eurozone.

Što ne žele: Austrija ne gleda s oduševljenjem na promjenu europskog ustava, žali se da je uspostavljanje fiskalne unije dugotrajan proces od tri do četiri godine. Luksemburg je također vrlo oprezan. Nizozemci ne žele gubitak financijskog suvereniteta ili novi referendum. Helsinki se protivi njemačko-francuskoj ideji da male članice eurozone nemaju mogućnost veta pri važnim odlukama.

Grupa: male ekonomije eurozone

Tko su: Belgija, Estonija, Cipar, Malta, Slovačka, Slovenija

Što žele: nova vlada Belgije, suočena s velikim javnim dugom, želi manje kamate na posuđivanje. Estonija, u eurozoni od siječnja 2011, želi biti ravnopravna s ostalim europskim partnerima. Cipar, s najvećom potrošnjom u javnom sektoru (15,4 posto BDP-a), obećava mjere štednje, ali i zaziva financijsku pomoć ne bi li izbjegla spiralu deficita. Malta, s dva posto rasta, podupire snažne sankcije za prekršitelje dogovorene fiskalne discipline. Slovačka želi jaka, automatska i primjenjiva pravila kako bi se osigurala fiskalna disciplina. Slovenski ciljevi su nejasni s obzirom na to da je zemlja upravo izabrala novu vladu.

Što ne žele: Belgija je protiv velikih promjena europskog ustava. Naime, ratifikacija treba proći devet domova parlamenta. Estonija je protiv novih institucija EU-a kako bi se suzbila kriza. Europska komisija i ECB za njih su dovoljni. Cipar se buni protiv beskonačnih rasprava oko automatskih sankcija. Slovačka ćeli vidjeti spremnost pojedinih zemalja da napuste euro za dobrobit svih. Malta je protiv dugotrajnog procesa promjene europskog ustava, ali će prihvatiti Merkozyjev plan, ukoliko ne iskrsne alternativa.