Predsjednici upućuju na to da je usporavanje provedbe reformi odgovorno za gubitak povjerenja zemalja članica EU, koje zato posvećuju manje pažnje regiji, što uzrokuje nezadovoljstvo u zemljama aspiranticama i da sve to, začinjeno teškom političkom krizom, stvara plodno tlo za populizam, zbog kojeg se otvara mogućnost revizionizma glede neriješenih političkih i međuetničkih problema.

Stoga pozivaju države regije da ozbiljno prionu provedbi nužnih reformi, ali i ocjenjuju nezaobilaznim da se EU jače angažira u regiji i proces proširenja ponovno stavi visoko na listu političkih prioriteta.

Posebno je istaknuta potreba organiziranja sastanka na visokoj razini između EU i zemalja regije na kojem bi EU ponovila odlučnost glede proširenja i konkretizirala svoj pristup regiji te se navodi kako je odlučeno da se predsjedniku Europskog vijeća pošalje pismo s prijedlogom za održavanje posebnog zasjedanja Europskog vijeća o budućnosti procesa proširenja.

U zaključcima se ističe nužnost poboljšanja gospodarskog stanja u regiji, boljeg prometnog i energetskog povezivanja i osiguravanja mnogo boljih obrazovnih i radnih uvjeta za mlade.

Sudionici sastanka u zaključcima su se dotaknuli svake pojedinačne zemlje regije, pohvalili postignuti stupanj odnosa s euroatlantskim integracijama i pozvali ih da nastave s provedbom konkretnih obveza koje će dovesti do daljnje napretka u procesu približavanja.

Izrazili su zadovoljstvo uključivanjem EU u stabilizaciju trenutačnog političkog stanja u Makedoniji, ocijenili nužnom provedbu sveobuhvatne istrage o nedavnim nasilnim događajima u toj zemlji i pozdravili namjeru hrvatske predsjednice i slovenskog predsjednika da posjetom Skoplju, čiji termin nije određen, pridonesu obnovi političkog dijaloga i smirivanju političke krize.

Također su se obvezali na razmjenu nacionalnih kvota emisija stakleničkih plinova znatno prije održavanja velike konferencije o klimi u prosincu u Parizu te potvrdili da će idući sastanak na vrhu Procesa Brdo-Brijuni ugostiti Bosna i Hercegovina.