VODIČ ZA RADNIKE

Na radnom mjestu vas ne tretiraju dobro? Doznajte je li riječ o mobbingu

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 03.07.2016 15:36
  • Objavljeno 03.07.2016 u 07:15
Mobbing, ilustracija

Mobbing, ilustracija

Izvor: Cropix / Autor: Nina Djurdjević

Može li se neisplata plaće ili prekovremeni rad povezati s mobbingom ili je tu ipak riječ o nekim povredama dostojanstva radnika? Stručnjaci mobbing definiraju kao oblik ponašanja pojedinca ili skupine osoba na radnom mjestu tijekom duljeg vremena, gdje se psihički zlostavlja drugu osobu. Zbog velikog raspona ponašanja koje je obuhvaćeno tom definicijom, smatraju da je najbolje govoriti o mobbing sindromu. Sve počinje nerazriješenim konfliktom koji postupno prerasta u agresivne tendencije prema drugoj osobi s ciljem napada i kažnjavanja. Žrtve postaju jasno obilježene, izolirane i predmetom poruge na radnom mjestu te predstavljene kao problem u radnom okruženju. Pitanje mobbinga u Hrvatskoj se aktualiziralo u posljednjih desetak godina

Dok su zakonski okviri oko uznemiravanja i diskriminiranja nejasni, Udruga za pomoć i edukaciju žrtvama mobbinga u sklopu EU projekta 'Pravo na rad bez mobbinga' objavila je prvi Priručnik o diskriminaciji i mobbingu u kojem se detaljno opisuje što je to mobbing i u kakvim se oblicima pojavljuje, kako se prepoznaje, koji su mu uzroci, a koja odgovarajuća zakonska regulativa, koji potpisuju Mario Vinković, Snježana Vasiljević i Iris Gović Penić.

'Posljednjih godina je vidljivo kako se prepoznaje ovaj problem. No druga je stvar koliko se njih odlučuje za postupak jer strahuju za radno mjesto, s obzirom na to da on podrazumijeva konfrontiranje s poslodavcem, neovisno o tome tko je zlostavljač. Poslodavac je taj protiv kojega se mora pokrenuti spor, a vrlo je vjerojatno da takav pristup i način ostvarivanja pravne zaštite ljude dijelom odvlači od želje da je ostvare', govori za tportal urednik i jedan od troje autora Priručnika, radnopravni stručnjak i voditelj Jean Monnet katedre za europsko radno pravo, pravo jednakosti i pravo ljudskih prava te Katedre radnopravnih i socijalnih znanosti na osječkom Pravnom fakultetu Mario Vinković.

Inflacija propisa koji se slabo provode

Na području Europske unije tijekom prošle godine, prema rezultatima Šestog europskog istraživanja o uvjetima rada, 17 posto žena i 15 posto muškaraca bilo je izloženo negativnom društvenom ponašanju, sedam posto svih radnika navelo je kako su doživjeli neki oblik diskriminacije, a statistički pokazatelji uključili su i ponašanja vezana uz mobbing.

'To je interdisciplinarni problem kojim se bave psiholozi, psihijatri, ekonomisti, s obzirom na to da ima značajne posljedice na društvo. Kada mislimo da je u pitanju samo jedna osoba koja je zlostavljana, ako to dugo traje, posljedice se šire na obitelj, radno okruženje. One počinju obolijevati, izbivati s posla, što je onda cjelokupni društveni problem zbog troškova bolovanja i liječenja takvih osoba. Zato je riječ o multidisciplinarnom problemu koji se kao takav već duže vrijeme izučava u svijetu', govori ovaj radnopravni stručnjak.

Danas se ozbiljno postavlja pitanje kako urediti ovo područje s obzirom na činjenicu da u Hrvatskoj postoji inflacija pravnih propisa. Treba li se ono rješavati kroz poseban zakon ili samo doraditi postojeći pravni okvir kroz Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu i Zakon o suzbijanju diskriminacije.

'Prije sam bio pristalica posebnog zakona. No posljednjih godina, s obzirom na to da promatram pravni sustav, a i iskustvo mi tako govori, mislim da bi možda bilo primjerenije postojeći pravni okvir doraditi. U Zakon o suzbijanju diskriminacije možda uvesti koju odredbu koja bi se ticala toga. Takvo rješenje imaju i neke druge zemlje. Nije nužno da imamo još jedan propis jer bismo doradom dobili nešto učinkovitiji pravni okvir', smatra Vinković.

Kada se o mobbingu počne više pričati, upozorava on, treba također biti oprezan, a što su zabilježile i druge zemlje, jer raste broj prijava. No među njima, kada se ljudi senzibiliziraju za problem, ima i onih koji zapravo ne predstavljaju mobbing jer pod tim pojmom svašta počnu percipirati, a neki čak i zloporabiti pravni sustav, o čemu također treba govoriti.

Ljudi kada se s njima razgovara, misle kako su neisplata plaće ili prekovremeni rad mobbing jer to osjećaju da ih psihički dira. No to nije mobbing, nego je povezano s nekim povredama drugih pravnih instituta. Neki ga, pak, zloupotrebljavaju jer svojega poslodavca žele stigmatizirati kao zlostavljača. Zbog toga se ovom problemu treba pristupati vrlo oprezno i multidisciplinarno. Tim liječnika i psiholozi kroz različite testove mogu vidjeti, odnosno prepoznati, radi li se o mobbingu, ima li osnova za to. Naravno da je puno veći broj istinskih žrtava, ali ne treba podcjenjivati i ovu drugu mogućnost zlouporabe pravnog sustava od pojedinca', ukazuje on.

U Udruzi Mobbing s ovim su projektom odlučili krenuti u suprotnom smjeru od dosadašnjeg kada su pažnju i interes usmjeravali na žrtve. Ovoga puta krenuli su od onih koji o pravu tek uče, studenata, ali i pravnika te sudaca koji ne prepoznaju problematiku.

'Ako je neko ponašanje naših kolega, suradnika, takvo da nam stvara određenu nelagodu koja kasnije prelazi u veliki stres i na kraju šteti zdravlju, kako nećemo govoriti o tome da se radi o uznemiravanju, ponižavanju? U posljednje vrijeme smo uočili kako mladi ljudi koji rade u poduzećima koja su, da ih tako nazovemo, bolesna, odmah na početku primjećuju da se prema njima ne odnose na ispravan način ili im je neko ponašanje određene grupe ili pojedinca počelo stvarati poteškoće. Dolaze se informirati jesu li u krivu ili se radi o nečemu što neće trpjeti. To pozdravljamo jer je bolje ostati zdrav i potražiti neko novo radno mjesto dok si konkurentan na tržištu rada, nego upasti u bolesni sustav od kojega će se razboljeti i mladi čovjek', govori Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge Mobbing, napominjući da obiteljski ljudi iznad 40 i više godina, pritisnuti kreditima, trpe različita poniženja i uvrede samo kako bi zadržali radno mjesto i skrbili se za obitelj.

Ni suci ne prepoznaju problematiku

Ističe i nedavni slučaj jedne radnice koja je dobila otkaz, a očito se radilo o mobbingu. Općinskom državnom odvjetništvu radnica je podnijela kaznenu prijavu prema članku 133. Kaznenog zakona koji, kako navodi Apostolovski, jedini opisuje mobbing u našem zakonodavstvu i kao kazneno djelo. Ono je prihvatilo njezinu tužbu, a radnica je u međuvremenu pokrenula i radni spor jer je dobila otkaz. Dok je niz situacija koje upućuju na diskriminirajući odnos poslodavca upravo prema ovoj radnici, a jedan je primjerice kamera koju je iz samo njemu poznatih razloga usmjerio prema njezinu stolu, sutkinja koja je vodila spor rekla je kako nije bilo diskriminacije. Stoga u ovoj udruzi smatraju kako i pojedini suci koji vode radne sporove vezane uz mobbing i diskriminaciju, ne znaju prepoznati tu problematiku.

'Zahvaljujući projektima koji su uglavnom financirani iz EU, s kolegama pokušavamo informirati i podići svijest o ovome. Bolja je situacija u odnosu na prije, ali ne mogu reći da su i pravnici potpuno upoznati s normativnim rješenjima, tim više jer naše zakonodavstvo nigdje decidirano ne sankcionira mobbing, nego to na nekakav zaobilazni način pokušava interpretirati tako što ide u korist radnicima kada je to moguće. Radnici prepoznaju ono što im smeta i nije u redu, ali to ne znaju definirati, a slično je i kod pravnika. Zbog toga smo i napisali ovaj priručnik u kojemu smo definirali što je mobbing, što diskriminacija, koja pravila vrijede i u kojim slučajevima. Malo je komplicirano, ali nije toliko da se ne može shvatiti', kaže Snježana Vasiljević, profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i jedna od autorica Priručnika.

U Udruzi Mobbing najavljuju da će uskoro predstaviti i anti-mobbing protokol koji će prvi usvojiti partneri u projektu, odnosno Grad Zagreb, a koji mogu usvojiti i druga poduzeća i javne pravne osobe.

'To je prvi takav protokol ili pravilnik u kojem ćemo jasno razgraničiti što je mobbing, spolno uznemiravanje, diskriminacija. Opisat ćemo sva ta ponašanja, kao što i poslodavac treba učiniti, kao i što treba napraviti prema onom radniku za kojega se ustanovi da zlostavlja. Poslodavac će prema tom pravilniku biti dužan pružiti određenu psihološku pomoć, ali i obvezu javno demantirati sve što je protiv nekoga netko pričao, ako je to otišlo van. Zlostavljani radnik dobit će određenu zaštitu od poslodavca. Željeli bismo da poslodavci usvoje te protokole kao što su etičke kodekse', poručuje Apostolovski.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!