SKANDINAVSKI SLUČAJ

Možete li zamisliti da Hrvatska nekom od susjeda pokloni dio teritorija?

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 11.09.2016 15:18
  • Objavljeno 11.09.2016 u 15:18
Finska 2015

Finska 2015

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Što pokloniti Finskoj, koja ima blizu 190.000 jezera i gotovo isto toliko otoka, za njezin stoti rođendan? Planinski vrh, predlažu susjedni Norvežani. Kao simbolično priznanje da je mala nordijska zemlja s tek milijun stanovnika više no Hrvatska, u mnogim stvarima dosegla svjetske vrhove

Možete li zamisliti da neki dobri susjed Hrvatskoj daruje za stotu obljetnicu njezine državnosti kakav mini planinski vrh, livadicu ili šniticu morske obale? Ili da Hrvatska to učini nekom svom dobrom susjedu?

Pod motom 'Odvedimo Finsku do novih visina', upravo je to grupa norveških građana predložila svojoj vladi putem Facebooka: za stotu obljetnicu neovisnosti od Rusije sljedeće 2017. nordijskom susjedu žele darovati arktički vrh Halti, pomičući norveško-finsku granicu 200 metara istočno i 150 metara sjeverno. Facebook se usijao od lajkova, a zagovornici kažu da bi tom gestom Norvežani ušli u povijesne i zemljopisne knjige, kao primjer svijetu dobrosusjedskih odnosa.

Povijesni presedan u dobrosusjedskim odnosima

Uostalom, što drugo pokloniti zemlji koja ima 187.888 jezera i 179.584 otoka? Norveška, kažu vatreni zagovornici ove ideje, ionako ima blizu 300 planinskih vrhova viših od 2.000 metara nadmorske visine, pa im ta ogoljela hrpa kamenja visoka tek 1.365 metara (malo viša od našega Sljemena) ionako puno ne znači, za razliku od Finske čija najviša točka Halditsohkka nije čak ni planinski vrh, nego običan obronak planine, čiji se najviši dio nalazi preko granice.

Jest da je Francuska Sjedinjenim Američkim Državama poklonila Kip slobode za njihovu stotu obljetnicu neovisnosti, ali nitko se nije dosjetio darovati komadić svoje 'slobodne, neovisne, nedjeljive i neotuđive domovine', kako piše u ustavima drugih zemalja, pa tako i u onome Norveške, makar komadić bio simbolične veličine kakav je Halti, bez kojeg bi Norveška bila manja za 0.015 četvornih kilometara teritorija.

Iako je Norveška 1917. među prvima priznala samostalnu Finsku, među njima je u početku malo zaiskrilo: Norvežani su se pribojavali finskih imigranata i problema s Kvenima, 'finskom opasnosti', kako su nazivali te potomke seljaka, koji su u 18. i 19. stoljeću emigrirali iz Finske i Švedske na sjever Norveške. U to se doba također pojavila ideja da se dio finskog dijela Laponije pripoji Norveškoj kao tampon zona, no sve je izglađeno, prijepori su davno zaboravljeni te aktualni norveški premijer Erna Solberg ne odbacuje ideju o neobičnom darivanju, ali na nacionalnoj televiziji NRK oprezno izjavljuje kako se 'traže načini u rješavanju problema formalne prirode'. Dakako, nepovredivost granica je ustavom zajamčena, ali profesor prava na norveškom Arktičkom sveučilištu, Oyvind Ravna, kaže kako se to ne odnosi na manje prilagodbe granica, navodeći primjer korekcije između Finske i Rusije zbog promjene korita rijeka i položaja sprudova i otočića, pod što bi se mogao svesti slučaj Haldi.

Bilo kako bilo, već sama velikodušna gesta jeste pohvala 'sestrinskoj naciji', priznanje Finskoj da je dobro iskoristila svojih prvih stotinu godina državnosti.

Zašto Finskoj ide tako dobro?

Prema Indeksu društvenog napretka, među 133 zemlje u kojima se on mjeri, Finska je dospjela na prvo mjesto, ostavivši iza sebe Kanadu, Dansku, Australiju i Švicarsku, dokazujući kako BDP nije jedini pokazatelj sreće, nego i društveno osjetljivo i tolerantno društvo? Može li na tom primjeru učiti i Hrvatska? Može li se Hrvatska jednoga lijepog dana, do svoje stote obljetnice prometnuti u najmanje korumpiranu i najdemokratskiju zemlju, kako je Finsku ocijenila Svjetska revizija 2012. godine? Može li Hrvatska jednoga dana slijediti primjer zemlje koju Reporteri bez granica od 2002. svrstavaju u sam vrh zemalja s najviše medijskih sloboda?


Ni zaleđenoj skandinavskoj zemlji na sjevernom rubu Europe, proteklog stoljeća nije bilo lako, ali se ona, s jedva milijun stanovnika više od Hrvatske, prometnula u zemlju superlativa. Prema istraživanjima sveučilišta Yale i Columbia, prva je u svijetu po održivosti okoliša. Prema pokazateljima Programa za razvoj Ujedinjenih naroda, prva je po tehnološkim dostignućima. Može li i Hrvatska jednom iskoračiti u nekim budućim novim tehnologijama i iznjedriti globalni brend s milijardama zarade na svjetskom tržištu, kao što je pošlo za rukom čuvenoj Nokiji, najvećem svjetskom proizvođaču mobilnih telefona od 1998. do 2012. s globalnim tržišnim udjelom od više od 35 posto između 2006. i 2009. godine?

Zbog Nokjie Finsku su nazivali 'zemljom koja povezuje ljude'. Iako mnogi sebi pripisuju zasluge za nastanak interneta, Finci su prvi omogućili njegovu primjenu u širokoj javnosti, izmislili su SMS, a njihova kompanija Rovio Entertainment stvorila franšizu mega popularne video igre Angry Birds. Kreirana za PC-e i konzole, brzo je iznjedrila i knjige, suvenire (proizvođač igračaka Matel je prodao deset milijuna plišanih 'ljutitih ptica'), bezalkoholna pića, Columbia Pictures je ljetos izdao animirani cjelovečernji film s glavnim ptičjim junakom, a u britanskom tematskom parku 'Lightwater Valley' u North Yorkshireu dobio je posebnu četvrt. Općenito, najsjeverniji Europljani se hvale s najviše proizvedenih uspješnih video igara po glavi stanovnika na svijetu i kreiranjem najpopularnijih igara za mobilne telefone.

Zemlja pametnih

Na IT tradiciji niknuo je i novi omiljeni sport. Dok se u nas natječu bacanjem 'kamena s ramena', a zlatne olimpijske medalje donose naše cure bacajući disk i koplje, Finci su osmislili međunarodno prvenstvo u bacanju – mobitela. Počelo je 2000. u gradu Savonlinna, jer je organizator - prevoditeljska tvrtka Fennolingua – uz pomoć lokalnih centara za recikliranje i skupljanje otrovnog otpada kao sponzora, tako željela natjecatelje osloboditi nagomilanih frustracija. Bio je to zapravo način kako da nagomilani stari modeli mobilnih telefona ne završe u smeću ili na dnu mnogobrojnih jezera, kao u nas automobilske gume, te postanu otrovni otpad. Brzo su stvorena pravila i natjecanje se održava u četiri kategorije, od kojih se jedna odnosi i na djecu mlađu od dvanaest godina.

No zemlja pametnih telefona ne zaboravlja ni pametnu tiskanu riječ, izdajući godišnje 12.000 novih naslova knjiga, za razliku od Hrvatske čiji su izdavači na koljenima. Iako su finski učenici prema ocjenama UNICEF-a među najboljima u matematici, jeziku i prirodnim predmetima, jedan od najboljih školskih sustava u svijetu na jesen kreće u novu kurikularnu reformu da unaprijedi ono u čemu se već dokazao kao najbolji.

Međunarodna organizacija Save the Children pak Finsku od 2004. godine redovito svrstava na drugo ili treće mjesto zemalja u kojima je najpovoljnije biti majka. Umjesto pustih obećanja o uvođenju mjera za spašavanje od izumiranja, oni još od daleke 1938. svakom novorođenčetu, bez obzira na materijalni status roditelja, daruje bogati paket osnovnih potrepština, od benkica, odjelca, kapica i pelena, do posteljine, krevetića, igračaka i sredstava za njegu. Svi moraju imati isti početak, kažu Finci. Pritom majke na jednogodišnjem rodiljnom dopustu primaju punu plaću, a jedna od beneficija roditelja s malom djecom je besplatan javni prijevoz u većini gradova.

Socijalna država, red, rad i odgovornost

Finci tako uživaju u prednostima socijalne države, ali se zato od njih očekuje red, rad i odgovornost na svim područjima, što je vidljivo i u prometu, gdje su kazne paprene i režu se prema primanjima prekršitelja. Tako je jedan egzekutivac Nokije očito prilično zarađivao, kada mu je prometna policija odrapila drakonsku kaznu od 103.000 eura zbog prebrze vožnje. U gradskoj zoni s ograničenih 30, on je, naime, vozio brzinom od 40 kilometara.

Naj, naj Finska? Najveće su kavopije na svijetu, gledaju najviše pornografije, najviše varaju partnere, najviše odlaze u prijevremenu mirovinu zbog depresije, ali su spremni priznati greške, toliko spremni da su 13. listopada proglasili Danom grešaka, antipraznikom koji luzere podsjeća na to kako u budućnosti izbjeći ono što danas slave.

I najpošteniji narod. Tako je barem pokazalo nedavno istraživanje Riders Digesta. Ugledni američki magazin organizirao je ‘test izgubljenog novčanika’, posijavši ulicama 16 svjetskih gradova po 12 lisnica u kojima se nalazio novac, ime vlasnika, broj mobitela, obiteljska slika, bankovne kartice i gotovina. Što se dogodilo? Od 12 novčanika građani Helsinkija su vratili 11, stanovnici Mumbaija 9, Budimpešte i New Yorka 8, Moskve i Amsterdama 7, Berlina i Ljubljane 6, Londona i Varšave 5, Bukurešta, Rio de Janeira i Zuricha 4, Praga 3, Madrida 2, a Lisabona samo – jedan. Iako se prema ovakvom testu ne može suditi o poštenju nacije, na njemu su Finci simbolično dosegli svoj moralni vrh Halti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!