Nakon optužbi iz Mađarske o ratnom profiterstvu i najave da NIS-u neće biti produljena licenca za uvoz nafte, pitanje je hoće li biti ugrožena opskrba regije naftom i koliki će biti gubici Janafa. Moglo bi to narušiti i energetsku poziciju Hrvatske, za koju su vladajući uvjereni da je dobra.

Nakon današnjih pregovora Janafa i MOL-a i dalje je jedna od stavki prijepora tehnički kapacitet Janafa. Dok s naše strane tvrde da su kapaciteti i više nego dovoljni, Mađari uporno govore o zastarjelosti.

"Kada je riječ o tehničkim mogućnostima JANAF-a, želim jasno i bez ikakve sumnje reći: one su u potpunosti dovoljne da zadovolje sve potrebe mađarskih, odnosno MOL-ovih rafinerija u Bratislavi i Budimpešti. Nakon svakog testa pokušavaju pronaći neku rupu za prigovor, no svjesni su da tehničkih zapreka zapravo nema", poručio je u emisiji HRT-a Otvoreno posebni savjetnik ministra gospodarstva Kristijan Krišto.

Mađarska taktika

Riječ je zapravo o mađarskoj taktici, kojom nastoje produljiti svoju ovisnost o ruskoj nafti. "Stvar je u tome da je nafta koju dobivaju putem društava povezanih s Rusijom znatno jeftinija od one koja bi dolazila JANAF-om. I upravo tu leži pravi razlog njihovih istupa", istaknuo je Krišto.

Naftni stručnjak i bivši ministar Davor Štern ističe da je to već viđeni MOL-ov igrokaz, koji je godinama prolazio. No, njihov posljednji pokušaj je "previše očit", pa je "potpuno nepotrebno politički napao Hrvatsku", koja se, po njegovim riječima, "u ovom slučaju postavila iznimno dobro".

"U tri godine, koliko traje rat u Ukrajini, razlike u cijeni dosežu nekoliko milijardi dolara. Jasno je da MOL pokušava zadržati tu prednost, odnosno mogućnost prerade jeftinije ruske nafte. A kada im se to onemogući, onda je ‘krivac’ JANAF ili Hrvatska. Ako uspiju uvjeriti Bruxelles ili Washington da je to za njih prihvatljivo, možda će im to i biti dopušteno", poručio je Štern.

Velike ambicije MOL-a

Poziv MOL-a da preispita vlasničke strukture u kojima se nalaze i primatelji nafte, povukla je raspravu u javnosti. Ranije je predsjednik uprave Janafa, Stjepan Adanić u Dnevniku HRT-a rekao da "MOL želi od JANAF-a isto što i s INA-om, ali to neće ići", dok je član uprave Vladislav Veselica u Dnevniku Nove TV jasno poručio da "Janaf nije na prodaju".

"Poruka je jasna: 'Mi smo ti koji odlučujemo – prodajte nam udio u naftovodu.' To je klasičan pristup MOL-a. Postoji ona poslovica: 'Prevari me jednom – sram te bilo, prevari me drugi put – sram mene bilo'. Nismo naivni. Ovo je manipulacija", rekao je konzultant za naftnu i plinsku industriju, Jasminko Umićević.

Dodao je da MOL izostavlja činjenicu da je stopostotni vlasnik naftovoda u Mađarskoj, praveći se da im smeta što je Janaf u državnom vlasništvu. Naime, nisu svi europski naftovodi u vlasništvu rafinerija, no iza tvrdnji iz Mađarske, kriju se znatno veće ambicije MOL-a.

"Tko bi lud, posebno nakon slučaja INA-e, uopće razgovarao o prodaji udjela u JANAF-u? Ovo nije prvi put – podsjetimo, MOL je pokušao ući i u vlasničku strukturu LNG terminala. Ovo nije ništa novo. Samo još jedan primjer klasične manipulacije", ustvrdio je Umićević.

Sankcije NIS-u problem Janafu

S druge strane, najvećem partneru Janafa, Naftnoj industriji Srbije trebale bi u četvrtak početi teći američke sankcije, što znači da više neće moći uvoziti naftu. Janaf, pak, ima dozvolu slati naftu u Srbiju do 15. listopada. No, problem je što to našoj kompaniji čini 40 posto ukupnog prometa.

"Ne možemo špekulirati kakvu će konačnu odluku donijeti američko ministarstvo financija, odnosno hoće li produljiti dozvolu za uvoz. No, kontinuirano pratimo razvoj događaja i u bliskom smo kontaktu sa svim relevantnim sudionicima", rekao je Krišto.

Nesumnjivo je da bi američke sankcije imale financijske posljedice. "Ukoliko dozvola ne bude produljena, to bi bio značajan udar na prihode JANAF-a. Ipak, važno je istaknuti da su prihodi dovoljno diversificirani i stabilni, tako da tvrtka neće biti financijski ugrožena, poručio je i dodao da će unatoč svemu, Janaf nastaviti stabilno poslovati.

Razvoj nestabilnosti

No, u kontekstu energetskih izazova, postoji mogućnost razvoja nestabilnosti u regiji, koje bi mogle utjecati i na Hrvatsku. 

"Svaka zemlja koja ostane izolirana i suoči se s nestašicama, riskira dodatne probleme. U Srbiji već traju velike demonstracije protiv režima, a eventualna nestašica goriva mogla bi samo pogoršati situaciju", upozorio je Štern i dodao da bi takav razvoj događaja predstavljao “dolijevanje ulja na vatru”. 

"Iako se ne želim upuštati u političke špekulacije, ne možemo zanemariti činjenicu da bi velika kriza u Srbiji utjecala i na Hrvatsku. Mi ćemo učiniti sve da osiguramo dovoljne količine derivata, naročito s obzirom na to da rafinerija u Brodu već godinama ne radi, a Rafinerija Rijeka radi punim kapacitetom", ustvrdio  je Štern.