OSVRT PETRE SJAUŠ

Može li hrvatska start up scena izvući zemlju iz krize?

24.05.2014 u 19:21

Bionic
Reading

Živimo u digitalnom dobu, a digitalna infrastruktura nudi brojne mogućnosti i između ostalog može poslužiti kao putokaz za izlaz iz krize. Inovacije, tehnološki razvoj, investicije i poduzetnička klima su recept za stvaranje uvjeta održivog razvoja i gospodarskog rasta. No ima li Hrvatska potencijala da bude nacija inovacija, 'novi Izrael'?

Jeste li ikada čuli za hebrejsku riječ 'chutzpah' (hutspâ)? Gotovo ju je nemoguće prevesti, ali približno ona bi značila 'zajedljivost, čelični živci, bezobzirnost, nevjerojatna hrabrost, drskost plus arogancija koju se ne može izraziti nijednom drugom riječju iz bilo kojeg drugog jezika'. Barem tako kažu Saul Singer i Dan Senor, autori bestselera 'Start-up nacija. Tajna izraelskog ekonomskog čuda'. Upravo je 'chutzpah' jedan od razloga zašto Izrael nosi naziv 'start up nacija' i nemoguće ju je ne zamijetiti u svakoj sferi života Izraelaca, od odrastanja do poslovanja.

Drugi važan faktor izraelskog ekonomskog čuda su sveučilišta, rasadnici znanja i igrališta budućih poduzetnika, kao i prilika za umrežavanje. Izraelska sveučilišta među najboljima su u svijetu, posebice ona koja su fokusirana na tehnologiju.

Vojska, dakako, ima iznimno važno ulogu u razvoju izraelskog start upmentaliteta. Tehnologija je, naime, ključna komponenta u vojnom ratovanju i vojnoj komunikaciji. Mladi Izraelci u vojsci nauče što je to vodstvo, odlučnost, timski rad, preuzimanje rizika, i upravo je vojska ta u kojoj se razvija poduzetnička klima.

No Izrael ne bi bio nacija inovacija da izraelska vlada nema sluha za mlade poduzetnike. Ona je ta koja ih ohrabruje da preuzmu rizik i osnuju start up tvrtku pružajući im financijska sredstva u ranoj fazi. Vlada ih također upoznaje s investitorima, mentorima koji su od velike važnosti; pomaže im u stvaranju partnerstva i globalnom umrežavanju.

Imigranti - pokretačka snaga Izraela

U ovoj priči o Izraelu kao start up naciji ne smiju se zanemariti imigranti. Nemojmo zaboraviti da su prvi doseljenici imali ograničene resurse u zemlji koja je većinom pustinja. Međutim, napravili su pionirski posao, kako u poljoprivredi tako kasnije i u tehnologiji.


Male start up tvrtke danas su glavni pokretač izraelskog gospodarstva. Start up scena u Hrvatskoj je dinamična i dobro razvijena, a ulaskom u EU, smanjile su se prepreke da prošire svoj biznis po Europi i privuku svježa ulaganja. No još je to vrlo daleko do toga da postanu jedan od ključnih generatora hrvatske ekonomije.

Inovacija je ta koja pokreće produktivnost, gospodarski rast i razvoj. Mladim Hrvatima zarobljenima u vakuumu nezaposlenosti ne nedostaje ideje, inovativnosti, pa ni 'chutzpah'. Ne boje se toliko ni straha od neuspjeha i pogrešaka, koliko ih koči komplicirana birokracija, nedovoljna podrška bankarskog sustava, psihološka zatvorenost vladajućih, nedostatak ambicija i inicijativa kojima samo produbljuju ionako tešku gospodarsku situaciju u zemlji.

'Budućnost pripada onima koji daju nešto novo. Stvarajte nešto novo kako biste preživjeli!' poručio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Kada bi barem naši političari napokon shvatili da budućnost Hrvatske nije 1945., ni 1989., niti devedesete. Ako već oni sami nisu dorasli izazovima 21. stoljeća, ne smiju držati u izolaciji one koji razmišljaju izvan zadanih okvira i gledaju naprijed.