Bliska suradnica dvojice hrvatskih predsjednika, Ive Josipovića i Stipe Mesića, poduzetnica Štefanija Balog glavna je osoba za vezu Hrvatske i Libije Moamera Gadafija, osobito za gospodarsku suradnju. Budući da ga i osobno poznaje, pitali smo je kako komentira prosvjede protiv Gadafija. Štefanija Balog ističe da je sigurna da Gadafi neće pasti
'Libija je posve drukčija od drugih zemalja koje se ovih dana suočavaju s prosvjedima građana i sigurna sam da demonstracije neće srušiti Moamera Gadafija, prije svega zato što su građani te zemlje, za razliku od Egipta i Tunisa, bogati. Gadafi je razvio i snažnu socijalnu državu', prognozira Štefanija Balog.
Odmah na početku razgovora rekla nam je kao se ne želi miješati u politiku i da događanja u Libiji prati najviše zbog snažnih gospodarskih veza naše dvije zemlje. Brojni poslovi hrvatskih poduzeća s Libijom u završnoj su fazi pregovora, a Balog je osobno bila snažno involvirana u spajanje naših tvrtki s libijskim vlastima. Otkriva da su TŽV Gredelj i Đuro Đaković pred samim potpisivanjem ugovora s Gadafijevim vlastima, a uvjerena je da ti poslovi nisu ugroženi. Štoviše, unatoč prosvjedima i danas je zovu hrvatski gospodarstvenici da im pomogne oko ulaska u Libiju.
Pitali smo Štefaniju Balog kako doživljava libijskog vođu.
'Gadafi je čovjek apsolutno dostojan svoje funkcije. Moja iskustva u komunikaciji s njim su odlična, on nije osoba koja želi da ga se sugovornici boje nego nastoji opustiti i rado razmjenjuje mišljenja. Inteligentan je i ugodan', otkriva nam Balog te dodaje da je u svakom razgovoru s njim bilo jasno da želi napredak građana Libije i transfer našeg znanja u tu zemlju. 'Jako važno mu je bilo da njihovi ljudi preuzimaju naš know-how, a ne samo gotove proizvode', kaže Štefanija Balog.
Žali što hrvatske vlade od 2000. naovamo nisu bile u stanju bolje iskoristiti odnose s arapskim zemljama, pa tako i s Libijom, kako bi domaćim tvrtkama osigurale širenje na njihova tržišta te da su bile previše servilne prema državama zapada, na štetu hrvatskih poduzeća. Primjerice, Libija je zainteresirana za angažman hrvatskih tvrtki na gradnji željezničke mreže i drugih velikih infrastrukturnih projekata, ali i na preradi poljoprivrednih proizvoda.
'Događalo se da, uz podršku predsjednika Mesića, a kasnije i predsjednika Josipovića, naše tvrtke dogovore poslove u arapskim državama, a onda bi stigao non-paper nekih zapadnih zemalja u kojem bi one tražile da ne poslujemo sa zemljom u kojoj upravo sklapamo poslove. Naše vlade odmah bi na to pristale, iako bi istovremeno poduzeća upravo tih licemjernih zapadnih država preuzimale poslove u tim istim zemljama s kojima nama ne daju poslovati', upozorava Balog i poručuje da se nada da će se naša diplomacija osvijestiti i početi raditi u interesu hrvatskog gospodarstva.
