NEUMOLJIVA STATISTIKA

Mislite da se danas živi lošije nego prije? Pogledajte podatke

29.12.2016 u 16:00

Bionic
Reading

Publikacija Our World In Data koju je prije nekoliko godina pokrenuo Max Roser, britanski ekonomski stručnjak sa sveučilišta Oxford, na zanimljiv način statističkim podacima pokazuje kako se naš svijet mijenjao kroz vrijeme. Namjera je tog mladog stručnjaka ohrabriti čovječanstvo i uvjeriti ga kako nije sve crno kao što se čini te je u nedavno objavljenoj tablici prikazao kako se naš svijet u protekla dva stoljeća promijenio nabolje. Informativna tablica promatra svijet od 1820. do 2015. godine i pokazuje u kojoj je mjeri čovječanstvo napredovalo. Faktori koje je proučavao Roser odnose se na ekstremno siromaštvo, osnovno obrazovanje, pismenost, demokraciju, cijepljenje i broj mrtvorođenčadi

Tijekom istraživanja statistički je obrađen niz faktora unazad dva stoljeća, a zaključak je taj da danas opada broj mrtvorođenih beba i postotak ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu. Također, istraživanja objavljena u online publikaciji Our World In Data pokazuje kako se smanjio broj djece koja ne dožive petu godinu života, suzbijena je nepismenost i povećano osnovno obrazovanje, a nešto više od polovine svjetskog stanovništva živi u demokraciji.

Kontinuiran pad ekstremnog siromaštva

Istražujući ekstremno siromaštvo prije gotovo dvije stotine godina i danas, stručnjaci su zaključili kako danas samo 10 posto čovječanstva živi s manje od dva dolara dnevno, dok je primjerice 1916. čak 94 posto ljudi na Zemlji živjelo u uvjetima koje bismo danas povezali s ekstremnim siromaštvom. S vremenom se ekonomsko stanje neznatno popravilo pa je tako 50-ih godina prošlog stoljeća tri četvrtine populacije živjelo u ekstremnom siromaštvu. Osamdesetih godina čak 44 posto stanovništva živjelo je u teškom siromaštvu, no već idućeg deseteljeća zabilježen je pad ekstremnog siromaštva koje kontinuirano pada sve do današnjih dana pa danas tek 10 posto živi u teškim uvjetima, što se smatra najvećim svjetskim uspjehom.

Promatrajući problem nepismenosti, znanstvenici s Oxforda došli su do podatka kako je 1820. tek 10 posto stanovništva, odnosno 120 milijuna bilo pismeno, a tridesetih godina prošlog stoljeća pismeno je bilo samo 33 posto. Danas je pismeno gotovo 85 posto svjetskog stanovništva, točnije 6,2 milijarde, a 15 posto nepismenih Zemljana većinom su stariji ljudi.

Za 80 godina svi će imati barem srednju školu 

Osnovno obrazovanje, sudeći po statistici, početkom 19. stoljeća imalo je samo 17 posto stanovništva. Iz desetljeća u desetljeće broj osoba s osnovnim obrazovanjem rapidno je rastao pa danas u svijetu samo 14 posto stanovnika nema osnovno obrazovanje. Stručnjaci s Oxforda također su napravili i previđanja za budućnost kada je edukacija u pitanju, pa tako do 2100. godine neće biti osobe na svijetu bez formalnog obrazovanja, a sedam milijardi ljudi imat će završenu srednju školu


Početkom 19. stoljeća zdravstveni uvjeti bili su katastrofalni pa je tako tek 57 posto stanovnika doživjelo petu godinu života. Danas je situacija svakako bolja pa peti rođendan doživi 96 posto svjetskog stanovništva. Proučavajući razloge poboljšanja zdravlja, stručnjaci s britanskog sveučilišta na prvom mjestu ističu napredak, promjenu društva i načina prehrane, a svakako je i moderna medicina znatno promijenila statistiku nabolje.

Proučavajući medicinu i njezine učinke na čovječanstvo, Roser i njegovi suradnici uočili su kako se do 60-ih godina prošlog stoljeća nitko nije cijepio, a danas se protiv difterije, tetanusa i hripavca cijepi čak 86 posto ukupnog svjetskog stanovništva.

Budući da su političke slobode i ljudska prava samo srce razvoja čovječanstva, oksfordski stručnjaci pozabavili su se i razvojem demokracije kroz protekla dva stoljeća. Rezultati su zapanjujući budući da 1820. godine nitko nije živio u demokratskom društvu, a danas u demokraciji živi 56 posto čovječanstva.

Riješili se kolonija, ostale su autokracije

Tijekom 19 stoljeća, bilježe statističari, više od trećine tadašnjeg stanovništva živjelo je u kolonijalnom sustavu, a najveći dio stanovništva živio je u autokratskom društvu. Prvi rast političkih sloboda zabilježen je krajem 19. stoljeća, no rast vrlo brzo pada sredinom 20-ih i 30-godina 20. stoljeća kada nastupa uspostava nacizma, fašizma i socijalizma


U drugoj polovici prošlog stoljeća dolazi do rasta političkih sloboda što je rezultat nestanka kolonijalnih carstava pa se sve više država okreće demokraciji. Značajan napredak zabilježen je i krajem 80-ih i početkom 90-ih godina kada nestaje Sovjetski Savez i propadaju socijalistički režimi u Europi

Kako su brojke neumoljive, današnji podaci govore o tomu kako značajan dio svjetskog stanovništva živi u autokraciji, i to u jednoj državi, Kini, no na to svakako utječe činjenica da se radi o najmnogoljudnijoj državi na svijetu.