Veća skijališta imaju organiziranu helikoptersku službu, a ona se financira manjim dijelom iz državne i lokalne blagajne i većinom je komercijalna te naplaćuje usluge transporta. Oni koji su stradali na skijalištima znaju koliko je to skupo. Tim gorske službe spašavanja iz Nassfelda tijekom skijaške sezone, od kraja listopada do travnja, dnevno ima u prosjeku tri intervencije. Uz zračnu potporu, tu su ekipe na terenu. Doslovno svaki označeni metar skijališta se nadzire, a intervencija helikopterske ekipe je skupa – minuta leta stoji 80 eura, javlja HRT.

Ozlijeđene osobe odvoze do bolnice u Villachu ili Klagenfurtu. Cijena varira, ali njihova intervencija stoji nekoliko tisuća eura. Možda je i razlog paprene cijene to što nema subvencija države ili lokalne zajednice. Skijanje i planinarenje, kažu u službi, spadaju u slobodne aktivnosti. U slučaju nezgode, trošak intervencije plaća sam građanin ili - ako je osiguran - osiguravajuća kuća. Što vrijedi za Austrijance, vrijedi i za Hrvate. Od dvjestotinjak tisuća naših inozemnih skijaša, tek trećina je osigurana. Putno osiguranje ponekad ne uključuje intervenciju helikopterom pa u slučaju nezgode godišnji odmor može postati bolan – tjelesno, ali i financijski.

HGSS ne može naplatiti svoju uslugu

Iako Hrvatska gorska služba spašavanja nema svoj helikopter, to ne znači da je manje učinkovita od austrijske, a godišnje obavi više od 1000 intervencija. Financiraju se iz državnoga i proračuna lokalnih samouprava te donacijama, ali za razliku od austrijskih kolega, oni svoju uslugu ne mogu naplatiti.

Akcije spašavanja članova HGSS-a i dalje su potpuno besplatne za sve. Naime, ne postoji zakonit način na koji bi mogli izdati račun za obavljenu intervenciju. Nedostatak znakova upozorenja te jasnih propisa i pravila ponašanja u prirodi najveća su zapreka naplati intervencija. Pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić tvrdi kako najviše rade na tome da se stvore uvjeti za otvaranje tržišta osiguranja.