"Projekt HDLU-a vrijedan je nešto više od 20 milijuna eura i u cijelosti se financira putem Ministarstva kulture i medija, pet milijuna iz državnog proračuna, ostalo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a manji dio financirat će se sredstvima iz drugih izvora", rekla je ministrica nakon obilaska zgrade HDLU-a, poznatije među Zagrepčanima kao 'džamija'.

Po njezinim riječima, s obzirom na sve dosad napravljeno, inozemni stručnjaci dolazit će učiti od hrvatskih stručnjaka o pristupima projektiranju povijesnih zgrada i o načinima izvedbe, angažmanu stručnjaka iz građevinskih tvrtki, ali i bliskih suradnji konzervatora, povjesničara umjetnosti, inženjera arhitekata koji su te zgrade projektirali.

Povratak izvornom izgledu

"Za samu zgradu koja će nastaviti biti za izložbene potrebe Društva likovnih umjetnika važno je da se vraća bliže svom izvornom izgledu, a ogroman je napor uložen da se pomiri potreba ojačanja i obnove zgrade i čuvanja svih izvornih vrijednosti i karakteristika spomenika", dodala je.

Ministrica je podsjetila da je putem Ministarstva kulture u Zagrebu realizirano 130 projekata obnove nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, većina sakralnih objekata je završena kao i velik dio svjetovnih objekata, ministarstava i drugih javnih zgrada.

"Do kraja lipnja i roka za izvršenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u najvećoj mjeri ćemo završiti sve te zgrade, a što se tiče muzejskih zgrada one će se u dvomjesečnom ritmu otvarati, a prvi na redu je Atelijer Meštrović koji se otvara za nekoliko tjedana", dodala je.

Gradilište je aktivno već deset mjeseci

Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić rekla je kako je iza njih deset mjeseci otkad je aktivno gradilište Meštrovićevog paviljona, učinili su mnogo, no slijedi najveći izazov, gradnja nove centralne kupole, čije betoniranje počinje za tjedan dana.

"Do kraja godine kreće i ugradnja novih staklenih prizmi koje dolaze iz češke, preko četiri tisuće komada samo u centralni dio, a a potom i izgradnja prstenastog svoda. U novoobnovljenom paviljonu ćemo dobiti nove prostore, dodatnu galeriju u podrumu i rezidencijalni prostor od stotinjak kvadrata", najavila je.

Projektant Saša Randić rekao je da je ta zgrada od tri tisuće kvadrata, zahtjevna i specifična po načinu na koji je napravljena i za samu obnovu. "Ovim projektom vraćamo je u njezino izvorno stanje. U povijesti je prošla nekoliko burnih transformacija, a sada se oslobađaju prostori koji su koristile druge institucije i u cijelosti se namjenjuje za izvornu namjenu", dodao je.

Nakon obilaska Bazilike Presvetog Srca Isusova ministrica Obuljen Koržinek prisjetila se Anamarije Carević, tragične žrtve zagrebačkog potresa u sjećanje na koju se u prostoru bazilike odvijaju brojni koncerti i drugi vjerski i kulturni događaji, a što ovu obnovu, kako je rekla, razlikuje od obnove bilo koje druge crkve ili zgrade u Zagrebu.

Istaknula je da je riječ o vrlo zahtjevnoj obnovi u koju je uloženo 22 milijuna eura u konstrukcijsku, a dio i u cjelovitu obnovu, a iz cijeloga se procesa obnove druge po veličini crkve u Zagrebu mogu izvući bitne lekcije ne samo za nas, već i za inozemne kolege koji sve prate s velikom pažnjom.

Bazilika je bila jedna od najoštećenijih u Zagrebu

Rektor Bazilike i voditelj obnove pater Damir Kočiš istaknuo je da je bazilika nakon potresa bila jedna od najoštećenijih crkvi u Zagrebu i okolici.

"Najprije smo krenuli s hitnom sanacijom koju smo završili, a u međuvremenu su se radili i glavni projekti za konstrukcijsku obnovu koju privodimo prema kraju. Ostao nam je završetak pročelja i tornjeva izvana, a unutra se postavlja glazura te ćemo kroz tjedan ili dva početi postavljati i mramor", rekao je pater Kočiš.

Dodao je da bi bazilika mogla biti u funkciji oko Božića, kada će moći vjernicima omogućiti da barem "povire" u baziliku i vide dokle je došla obnova te najavio da bi do kraja iduće godine mogla biti privedena kraju i glavnina restauratorskih radova, kada će bazilika biti ponovno spremna za liturgijska i kulturna događanja.