Ako se kazna određena u Prekršajnom zakonu plati na licu mjesta, građanin će dobiti 50 posto manji novčani iznos kazne. Isto tako, smanjenje kazne za 25 posto prekršitelji će dobiti ako kaznu plate u paricijskom postupku (u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena). 

'Uvodi se cijeli niz načina da se plati takozvana mrkva, ali ako se ne plati, ide takozvana batina’, objašnjava ministar pravosuđa Orsat Miljenić i naglašava da svrha zakona nije punjenje proračuna nego ispravljanje pogrešnog obrasca ponašanja. 

Miljenić kaže da će se ovim izmjenama postići brzina prekršajnih postupaka i veća odgovornost države: ‘Ne može se država ponašati tako da bude nezainteresirana i čeka što će se dogoditi.’ Država tako ima rok da u najviše tri godine provede prekršajni postupak. Moguće je produljenje tog roka za godinu dana, zbog žalbe, ako je prije isteka zastarnog roka donesena nepravomoćna odluka o prekršaju.

Također, uvodi se načelo koje je do sada postojalo samo u Kaznenom zakonu, da tužitelj ne pokrene prekršajni postupak ako smatra da pokretanje nije svrhovito, što također smanjuje broj predmeta na sudovima. 

Druga novost je mogućnost da se zakonom propisana kazna ublaži na sudu. ‘Postoje vrlo visoki minimumi kazni koji nisu bili prilagođeni svima. Nisu svi građani ekonomski jednako jaki – jednom malom obrtniku 50 tisuća kuna ne znači isto kao i velikoj firmi’, rekao je Miljenić. Naplata kazne mora se dogoditi isti dan kada se dobije sudska odluka.