Državno sudbeno vijeće (DSV) zaprimilo je više prijava na natječaj za čelnu osobu Vrhovnog suda, a nakon što se provjeri ispunjavaju li kandidati uvjete, pravovaljane prijave bit će proslijeđene u Ured predsjednika RH
Prema informacijama koje donosi Večernji list, DSV je zaprimio tri prijave, a danas bi trebao one pravovaljane proslijediti predsjedniku Zoranu Milanoviću. Do tada DSV neće objavljivati imena osoba koje su se prijavile na javni poziv.
Magazin Lider pak piše da su do isteka roka u ponedjeljak u ponoć pristigle dvije pravovaljane prijave te je objavio imena navodnih kandidatkinja, a to su profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Maganić i sutkinja Visokog trgovačkog suda Mirta Matić.
Podsjetimo, prije dva dana objavljeno je da je DSV-u stigla i nevažeća prijava, pa se pretpostavlja da će prijave Maganić i Matić biti proslijeđene na Pantovčak.
vezane vijesti
Podsjetimo, Vrhovni sud ostao je bez čelne osobe u ožujku ove godine, kada je preminuo njegov dotadašnji predsjednik Radovan Dobronić, a ovo je treći pokušaj da mu se nađe nasljednik. U prvom pokušaju Sabor je odbio potvrditi prijedlog predsjednika Milanovića da na čelo Vrhovnog suda zasjedne sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Sandra Artuković Kunšt, a u drugom pokušaju on je rekao da neće Saboru predložiti Aleksandru Maganić, jedinu kandidatkinju koja se tada javila na javni poziv. Unatoč tome, Lider piše da se Maganić javila i na treći natječaj.
Predsjednik države jedini je ovlašteni predlagatelj pa bez njegova formalnog prijedloga Sabor ni ne može odlučivati o novom predsjedniku Vrhovnog suda. Jednako tako, Sabor u postupku ima zadnju riječ, stoga bez njegova odobrenja nitko ne može preuzeti čelno mjesto najvišeg hrvatskog suda.
Od Dobronićeve smrti sudom, do izbora novog predsjednika, upravlja njegova zamjenica Gordana Jalšovečki. Čelnik Vrhovnog suda, osim što je najviši dužnosnik sudbene vlasti, ujedno je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva. Za dužnost predsjednika Vrhovnog suda može se prijaviti svaki državljanin RH koji ima najmanje 15 godina staža kao pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik, kao i sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima najmanje 15 godina iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.
Također se mogu javiti ugledni pravnici s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina iskustva, a koji su se dokazali radom u određenom pravnom području te stručnim znanstvenim radovima.
