forum o energetici

Milanović: EU će kupovati tri puta skuplji plin, nisu Rusija i SAD slučajno 'neuništive države'

  • Autor: An. S.
  • Zadnja izmjena 29.11.2022 13:21
  • Objavljeno 29.11.2022 u 12:40
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

Predsjednik RH Zoran Milanović poručio je u utorak da energija nije roba, već resurs koji jamči sigurnost, neovisnost i snagu, a da se Europska unija trenutno nalazi u situaciji da će plin kupovati od SAD-a "po tri puta većoj cijeni".

"Energetika je u ovom trenutku, ali i inače, ključno pitanje", poručio je Milanović na otvaranju ekonomskog foruma "Business Meets Politics - Energetika danas i sutra", u organizaciji Slovensko-hrvatskog poslovnog kluba i slovenskog veleposlanstva u Hrvatskoj, održanog u sklopu posjeta slovenskog predsjednika Boruta Pahora Hrvatskoj.

Milanović je rekao da Rusija i SAD, svaka na svoj način, nisu slučajno "dvije velike i neuništive države". "Neuništive su zato jer imaju određene tehnologije (...) i neograničene količine energije za svoje potrebe. Kina već nije ta kategorija", ustvrdio je Milanović.

Europska unija se dugo "praćkala u iluziji" da će osnovati neko energetsko tržište, no s obzirom na ozbiljno ratno stanje, došlo se do toga da će plin kupovati od saveznika SAD-a, po tri puta većoj cijeni.

Kazao je i da je zato francuski predsjednik Macron otišao u SAD razgovarati s američkim predsjednikom Bidenom. "Ustvari, moliti iz pozicije slabijeg partnera za razumijevanje i milost", ocijenio je Milanović.

Rekao je da je potrošnja električne energije po stanovniku pokazatelj strukture ekonomije, pri čemu govori o prisutnosti odnosno nedostatku industrije. Ustvrdio je da u Hrvatskoj "nema industrije", dok je u nekim i manje razvijenim državama, primjerice Srbiji, ta potrošnja po stanovniku značajno veća.

Milanović je uvjeren i da će euro biti dobar za Hrvatsku, s obzirom da je izrazito uslužna ekonomija.

  • +6
  • +3

Zoran Milanović i Borut Pahor na energetskom forumu

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

No, više industrijski orijentirane ekonomije, poput talijanske, koja je konkurentnost gradila rušenjem tečaja lire, euro je "potisnuo". Posljedice su pad proizvodnje i konkurentnosti, pa je primjerice automobilska industrija danas tamo svedena na "ostatke ostataka".

Milanović je kazao i da Mađarska ne ulazi u eurozonu "iz emotivnih, a ne racionalnih razloga", a posljedica tog može biti i ta da će forinta za godinu dana izgubiti na vrijednosti 30 posto prema euru, što znači da će mađarski turisti imati manje novca za trošenje u Hrvatskoj.

Kada je riječ o gospodarstvu, Hrvatska je praktički ovisna o situaciji u Europi, poglavito Njemačkoj. "Kako bude njima, bit će i nama", ocijenio je Milanović, dodajući da se zbog preskupe energije tamo proizvodnja već nalazi u problemima.

No, nismo mi koji taj problem možemo riješiti, kazao je Milanović, pri čemu je podsjetio i na izgradnju LNG terminala na Krku, što je "dobra stvar". "No, kako je rekao jedan pjesnik asfalta u Zagrebu, uloge su odavno podijeljene i svatko ide svojim putem", citirao je Milanović na kraju stihove pjesme "Teško vrijeme" Branimira Štulića iz Azre.

Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu dodatno će unaprijediti suradnju dviju zemalja

S obzirom na ratno stanje u Europi, slovenski predsjednik Borut Pahor složio se sa zaključkom da živimo u veoma nesigurno i nepredvidljivo vrijeme.

Pahor, koji završava svoj drugi mandat na mjestu slovenskog predsjednika i kojem je ovo posljednji državnički posjet, istaknuo je da Slovenija živi u susjedstvu četiri zemlje, između ostalog i Hrvatske, s kojima ima uređene i prijateljske odnose s visokom razinom povjerenja.

S obzirom da živimo u globaliziranom svijetu, na koji utječe i rat u Ukrajini, Pahor je poručio da Hrvatska i Slovenija prvenstveno trebaju voditi računa o dobrim odnosima među susjedima, odnosno zemljama u regiji.

Unaprijed se ne može predviđati kada će doći do krize, čega je zadnji primjer i rat na istoku Europe, ustvrdio je Pahor, poručivši da gospodarstva, kako bi na takve krize bila spremna, moraju biti konkurentna, otvorena i elastična, sa što manjim uplitanjem države.

Također, Pahor je ocijenio da će skori ulazak Hrvatske u šengen i eurozonu imati pozitivne efekte i na slovensko gospodarstvo te da će dodatno ojačati suradnju dviju zemalja.

To je apostrofirao i predsjednik Slovensko-hrvatskog poslovnog kluba Saša Muminović, koji je istaknuo da je robna razmjena između dviju zemalja u 2021. dosegnula rekordnih 5,6 milijardi eura, a izgledi za ovu godinu su još i bolji.

Pritom, Hrvatska je Sloveniji peti vanjskotrgovinski partner, a Slovenija Hrvatskoj treći, rekao je Muminović, dodajući da su si Hrvatska i Slovenija međusobno najvažnije investicijske destinacije jer svaki treći euro ulaganja iz jedne od zemalja ide u onu drugu.

Poručio je i da je slovensko-hrvatska suradnja u zelenoj tranziciji predstavlja pravi put za gospodarstva dviju zemalja.

Dvojica predsjednika susrest će se s gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem i rektorom Sveučilišta prof. dr. sc. Stjepanom Lakušićem u kazališnoj kavani „Kavkaz".

Predsjednici Hrvatske i Slovenije posjetit će Ustanovu Zoološki vrt Grada Zagreba. Veleposlanstvo Republike Slovenije donirat će slovenski pčelinjak Zoološkom vrtu. Otvorenju pčelinjaka prisustvovat će gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević te predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, uz domaćina ravnatelja Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba Damira Skoka.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!