U presudu koju je izrekao Haški sud bilo je uključeno i granatiranje Zagreba 1995., ali nije i granatiranje Karlovca, zbog čega je na zagrebačkom Županijskom sudu u odsutnosti 2020. osuđen na sedam godina zatvora.

Njegova žalba prezentirana je na sjednici Vrhovnog suda, koji treba odlučiti o Martićevoj žalbi, ali i o žalbi Mile Čeleketića, bivšeg generala vojske tzv. Republike Srpske Krajine, koji je također u odsutnosti osuđen zbog raketiranja Karlovca i Zagreba i to na maksimalnih 20 godina zatvora. I on i Martić su nepravomoćno oslobođeni optužbi za raketiranje Jastrebarskog, piše Večernji list.

Martić u svojoj žalbi, koju je prezentirao njegov odvjetnik Tihomir Rubeša, smatra da su nepravomoćnom presudom  povrijeđen odredbe Kaznenog zakona, jer Martićevo djelovanje nije pravno  kvalificirao kao produljeno kazneno djelo, dok Čeleketićevo je.

'Već u trenutku podizanja optužnice pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) bilo je jasno da se Martić tereti i za granatiranje Karlovca, Siska i drugih mjesta u Hrvatskoj, sve temeljem jedinstvene zapovijedi, no taj je sud odluku donio samo u odnosu na raketiranje Zagreba. Po mišljenju obrane u istoj činjeničnoj pravnoj situaciji nije bilo ispravno primijeniti različite koncepte - u slučaju Čeleketića produljenog kaznenog djela, a u slučaju Martića pojedinačnog kaznenog djela', kazao je Rubeša za Večernjak.