Dok su mediji na Uskrs brojali političke poruke koje su hrvatski biskupi i nadbiskupi slali u svojim homilijama, salve hvale stigle su na račun propovijedi novog krčkog biskupa, fratra kapucina Ivice Petanjaka. Otvoren, nasmijan, skroman, on predstavlja pravo osvježenje unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj, a takav treba i biti njegov poziv. Naime novi biskup pripada ogranku franjevačkog reda koji u Hrvatskoj broji nešto manje od 50 redovnika i koji na prvo mjesto stavlja siromaštvo
'Uskrsnuće se tako događa svakodnevno, u svakom našem djelu ljubavi, milosrđa, praštanja, buđenja nade…. Uskrsnuće je proces trajno prisutan u nama i među nama, ali samo onda kada živimo kao suuskrsli s Kristom, težeći za onime što je gore i hodeći prema punini uskrsnuća koje se tek ima dogoditi. Krist je kao Glava uskrsnuo, ali je Crkva – njegovo otajstveno tijelo – još na putu rasta, čišćenja, obraćenja…', poručio je biskup Petanjak u uskrsnoj homiliji.
A ono što možemo očekivati od krčkog biskupa je u skladu s onim što je pokazao u ova dva tjedna od ustoličenja. S drvenim biskupskim štapom i plastičnom čašom vina nakon svečanosti pridružio se pučkoj proslavi imenovanja te je poručio svima da je dostupan, da vjernici znaju gdje živi i da ga mogu zvati telefonom.
Manje od 50 kapucina u Hrvatskoj
Fra Bono Zvonimir Šagi, gvardijan varaždinskog kapucinskog samostana i teolog, pozna Ivicu Petanjaka još iz đačkih dana. 'Svi se mi znamo, jer u Hrvatskoj nas je manje od 50. Novi biskup je komunikativan i takav je bio još dok je bio đak, a ja provincijal', kaže za tportal fra Šagi.
Kapucini bi, kaže, trebali biti najsiromašniji. Oni su kao red i nastali kao težnja za izvornim franjevaštvom, a temelj su im zajedništvo i siromaštvo. 'Nadam se da će biti i molim se za njega da bude jednostavan, komunikativan i dobar sa svima u istini, pravednosti i ljubavi. Komunikacija je temelj zajedništva, a to nedostaje i kod redovnika danas', kaže fra Šagi.
Hoće li biti još biskupa redovnika?
Na pitanje kako će se Petanjak snaći među ostalim biskupima, kaže: 'Neka bude strpljiv. Papa je pokušao usmjeriti Crkvu na jednostavnost pa će se i oni morati prilagoditi.' Smatra da ne treba očekivati da će papa Franjo nakon Petanjaka ponovno imenovati redovnika za biskupa s obzirom na to da su osim bivšeg krčkog biskupa Valtera Župana pred umirovljenjem i vojni ordinarij Juraj Jezerinac, šibenski biskup Ante Ivas te gospićko-senjski Mile Bogović. 'Bitno je da odabere one koji će biti sposobni voditi dijalog jer je to najvažnije', poručuje fra Šagi.
Osvrnuo se i na trenutnu situaciju u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, navodeći da biskupi moraju vratiti Crkvu siromaštvu te se zalagati za onu socijalnu pravednost koja počinje od siromašnih. 'Sada vlada grabljivi kapitalizam i biskupi moraju izaći iz neoliberalnog razmišljanja, prema kojem je sve u materijalnoj dobiti. Moraju se više usmjeriti na socijalnu pravednost', kaže i dodaje da je kod nas bila prisutna 'domoljubna blokada'. 'Previše se razmišljalo samo o tome kako stvoriti državu, a ne kakvu. Domoljublje se ne smije odvojiti od čovjekoljublja, a mali siromašni čovjek mora biti u središtu pažnje', zaključuje.
'On je osvježenje unutar od naroda odvojene Crkve'
Ivan Markešić, sociolog religije s Instituta Ivo Pilar, kaže kako su fratri od utemeljenja predstavljali novost unutar Katoličke crkve. 'Ovo je osvježenje unutar kleričke, od naroda odvojene i u mnogočemu nepristupačne Crkve, jer se iskrenim, otvorenim, prijateljskim i ljudskim pristupom osvajaju ljudi', smatra Markešić.
Vjeruje da će papa Franjo, s obzirom i na ime koje je odabrao, nastaviti s imenovanjima hrvatskih biskupa u istom tonu. 'On bi trebao za dobro i Hrvatske i Crkve nastaviti s imenovanjima takvih osoba, onih koje će htjeti i moći životno svjedočiti vjeru i koje neće patiti za velikim ceremonijama, automobilima i stanovima', poručuje Markešić.
Na pitanje kako to da je Papa izabrao slavonskog fratra za otočku biskupiju, naš sugovornik kaže da je papa Franjo dobro upoznao crkvene ljude u svim zemljama te je vjerojatno papinski nuncij u Hrvatskoj dobio zadaću pronaći nekoga tko će odgovarati onome što promovira Papa.
'On promovira odnos prema ostavljenome, onome koji je niži, drugačiji, a našao je među fratrima jednog Slavonca da dođe na otok', kaže. Iako su mnogi do sada dubrovačkog biskupa Matu Uzinića uspoređivali s papom Franjom, krčki biskup na dobrom je putu da oduzme kolegi tu laskavu medijsku titulu. 'I jedan i drugi su mu slični. Uzinić je prvi imao snage prijeći Rubikon u odnosu na Jasenovac i Bleiburg te reći da su oba mjesta bila stratišta ideologije smrti. Dubrovački biskup je u svojoj uskršnjoj poruci htio pokazati da se Crkva treba maknuti od izoliranosti i kaptolskih zidina te živjeti s ljudima', zaključuje Markešić.
