Šezdesetpetogodišnji Henrik Akatalovič služio je 11-godišnju zatvorsku kaznu zbog veleizdaje nakon što je optužen da je špijunirao za Poljsku i Vatikan, za što je sam kazao da se temelji na "lažima, prijetnjama i ucjeni". Uhićen je 2023., nedugo nakon što mu je operiran želudac zbog raka, prema skupini za ljudska prava Vjasna.

Andrej Juhnjevič je ranije ove godine osuđen na 13 godina zatvora zbog zlostavljanja maloljetnika, što svećenik poriče. Prije toga ga je policija četiri puta privela, uključujući zbog objavljivanja ukrajinske zastave na društvenim mrežama, tvrdi Vjasna. Belta je objavila da je Lukašenko pomilovao dvojicu kao znak dobre volje i u svjetlu "intenziviranih kontakata s Vatikanom".

Lukašenko, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, oslobodio je nekoliko stotina zatvorenika od sredine 2024. u sklopu pokušaja da popravi odnose sa zapadom nakon višegodišnjih sankcija zbog optužbi za kršenje ljudskih prava i podupiranja ruskog rata u Ukrajini. Američki predsjednik Donald Trump je ovog mjeseca imenovao posebnog izaslanika za Bjelorusiju te mu povjerio pregovore o daljnjim puštanjima na slobodu.

Prema Vjasni, ukupno je 1255 političkih zatvorenika i dalje iza rešetaka u Bjelorusiji, uključujući 29 svećenika i drugih vjernika. Katolička Crkva u Bjelorusiji je rekla da je do puštanja Akatoloviča i Juhnjeviča došlo nakon što je zemlju prošlog mjeseca posjetio vatikanski izaslanik Claudio Gugerotti u ime pape Lava.

"Njegov posjet je dao pozitivan poticaj proširivanju kontakata, a važan ishod toga je bila odluka predsjednika Bjelorusije, kao znak milosti i poštovanja prema Papi, da pomiluje i oslobodi katoličke svećenike koji su služili zatvorske kazne", kazala je Crkva