Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je 'spreman otvoriti raspravu' s europskim saveznicima o mogućnosti stacioniranja francuskog nuklearnog oružja na njihovom teritoriju, s ciljem jačanja zajedničke obrane od ruske prijetnje.

Ova izjava uslijedila je tijekom Macronova intervjua za francusku televizijsku kuću TF1 u utorak, a istovremeno vodi razgovore s Njemačkom, Poljskom i drugim europskim zemljama o tome može li i na koji način francuski nuklearni kišobran biti proširen na europski kontinent, prenosi Financial Times.

Razmatranje ovakvog poteza potaknuto je znakovima da američki predsjednik Donald Trump namjerava smanjiti američku vojnu prisutnost u Europi i potaknuti europske zemlje da preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost.

Proces je već počeo

'Odredit ću okvir za razgovore o francuskom nuklearnom oružju na vrlo služben način u tjednima i mjesecima koji dolaze, ali već smo započeli proces kroz određene inicijative koje sam ranije spomenuo', rekao je Macron.

Postavio je tri ključna uvjeta za eventualno proširenje francuske nuklearne zaštite na druge europske saveznike:

• Francuska neće financirati sigurnost drugih zemalja
• raspoređivanje nuklearnog oružja ne smije ugroziti njezinu vlastitu obrambenu sposobnost
• svaka odluka o upotrebi nuklearnog oružja ostat će isključivo u nadležnosti francuskog predsjednika.

Desetljećima su Sjedinjene Američke Države bile glavni jamac europske sigurnosti, ponajprije zahvaljujući raspoređivanju nuklearnog oružja i borbenih zrakoplova u vojnim bazama diljem Europe.

Prema NATO-ovom sustavu dijeljenja nuklearnog oružja, bojeve glave ostaju pod američkom kontrolom, ali su osmišljene tako da ih mogu nositi i upotrijebiti zrakoplovi iz Belgije, Njemačke, Grčke, Italije, Nizozemske i Turske.

Trump doveo transatlantski savez u pitanje

Mnoge europske zemlje ostale su zatečene Trumpovom spremnošću da dovede u pitanje transatlantski savez, a istovremeno raste zabrinutost zbog Rusije kao dugoročne prijetnje ne samo Ukrajini, već i ostatku Europe.

Macron je izjavio da je trenutna situacija u Europi 'geopolitičko buđenje', dodavši da je Europska unija izvorno izgrađena radi mira i gospodarskog povezivanja, ali da se danas sve više govori o 'moći'.

Iako većina europskih lidera i dalje želi zadržati američka sigurnosna jamstva, zabrinutost je toliko porasla da su čak i čelnici dviju izrazito proatlantskih zemalja – njemački kancelar Friedrich Merz i poljski premijer Donald Tusk – nedavno istaknuli da pripreme za moguće američko povlačenje moraju započeti.

Francuski nuklearni arsenal znatno je manji od američkog pa ne može pružiti istu razinu sigurnosti cijelom kontinentu. Međutim Francuska već desetljećima naglašava da njezini 'vitalni interesi', koji određuju kada bi mogla upotrijebiti nuklearno oružje, uključuju 'europsku dimenziju'.

Ipak, Pariz nikada nije precizno definirao što točno podrazumijeva pod tim pojmom kako bi francuski predsjednik zadržao maksimalnu fleksibilnost, a potencijalni protivnici ostali u neizvjesnosti, što je ključni element nuklearnog odvraćanja.

Osjetljiv izazov

Za Macrona otvaranje ove rasprave s europskim partnerima predstavlja osjetljiv izazov jer je nuklearno oružje u središtu francuske obrambene strategije i simbol nacionalnog suvereniteta.

Iako se razgovori nastavljaju, nije vjerojatno da će rezultirati promjenom temeljne francuske nuklearne doktrine, rekao je ranije ovog mjeseca jedan od francuskih dužnosnika. Ipak, moguće su određene prilagodbe koje bi dodatno pokazale odlučnost Pariza prema svojim protivnicima.

Europske zemlje pritom žele izbjeći bilo kakve poteze koji bi mogli narušiti obrambene veze sa SAD-om.

Tijekom nedavnog posjeta Parizu, Merz i Macron su naglasili da će sve rasprave o proširenju francuske nuklearne zaštite biti usmjerene isključivo na jačanje, a ne na zamjenu postojećih NATO-ovih sigurnosnih jamstava koja pružaju Sjedinjene Države.